Nemačka vojska postaje utočište radikalnim desničarima i islamistima

Nemačka vojska postaje utočište radikalnim desničarima i islamistima

19 jula 2013

BundewehrProšle godine je u nemačkoj vojsci bilo više stotina slučajeva ekstremizma, saopštila je vojna Kontraobaveštajna služba. Ukazuje se da Bundesver sve češće postaje utočište i radikalnim desničarima, ali i islamistima.

Tokom 2012. je u među nemačkim vojnicima bilo oko 400 ekstremističkih ispada, veruje se da 300 ima neonacističku pozadinu, dok se 50 može pripisati islamističkim motivima. „Bundesver je interesantan mladim ljudima između 18 i 25 godina. Mnogima je privlačno baratanje oružjem“, kaže Ulrih Birkenhajer, šef Kontraobaveštajne službe. Dodaje da je među ekstremistima najviše desničara, a da radikalnih levičara ili anarhista gotovo da nema.

Alarmantno stanje iz prve ruke potvrđuje i Ulrih Kirš, predsednik sindikata vojnika Bundesvera. Kaže da je i sam imao loša iskustva, odnosno da je bio izložen pretnjama pojedinih vojnika. Na molbu da kaže o čemu se konkretno radi, Kirš odbija uz reči da će samo „probuditi“ one koji bi mogli da ponove pretnje ili nešto gore.

Samo 40 ekstremista u Bundesveru?

Nema sumnje, Bundesver privlači mlade desničare, kaže i Rajner Arnold, zadužen za pitanja odbrane u Socijaldemokratskoj partiji.

„Mi želimo građane u uniformi, ljude koji razumeju i brane našu demokratiju. Zato je važno i neophodno da Kontraobaveštajna služba ispita slučajeve ekstremizma“, kaže Arnold. Dodaje da u vojsci ne bi trebalo da bude ni jedan jedini ekstremista, bez obzira da li dolazi iz desnog miljea ili fundamentalnog religijskog svetonazora.

Ali koliko je zaista poklonika neke ekstremne ideologije u nemačkoj vojsci? Na upit Dojče velea, u Bundesveru kažu – svega 40 ljudi od 180.000 vojnika i službenika. To su podaci za poslednjih pet godina, a oni stariji podaci već su obrisani jer je takav zakon. Portparol vojske Ludger Terbingen pojašnjava da visok broj ispada za koje se sumnja da su ekstremističke prirode ne mora da znači i visok broj dokazanih ekstremista.

„Ova pojava se nije značajno umnožila prethodnih godina“, navodi Terbingen.

Prosta matematika kaže da – ako Bundesver zna za svega 40 ekstremista u svojim redovima, a samo prošle godine je bilo 400 ispada – svaki od popisanih ekstremista počinio je desetak prestupa u proseku. „Neke od optužbi bile su neosnovane, ali ima i višestrukih počinilaca“, objašnjeno nam je u šturom saopštenju Bundesvera. Više informacija nismo mogli da dobijemo ni od Helmuta Kenigshausa koji je u vladi Angele Merkel zadužen za pitanja vojske – u njegovom kabinetu kažu da najpre sam Bundesver treba da raščisti stvar.

Vojska je ogledalo društva

Problem je evidentan, ali za sada, osim evidencije, nije mnogo urađeno na rešenju. Šef vojnih kontraobevšatajaca Birkenhajer ima predlog:

„Mi možemo da reagujemo tek kada neko postane član Bundesvera, dakle vojnik, službenik ili zaposlen na drugom mestu. Odlučujuće je, međutim, da ovakvi ljudi uopšte ne stignu do armije. Trebalo bi da vidimo kakvi su njihovi stavovi u intervjuu za posao ili u psihološkom testu“, kaže Birkenhajer.

Ipak, dok ne postanu deo vojske, svi građani su u nadležnosti Službe za zaštitu ustavnog poretka, a ne Vojne kontraobaveštajne službe.

Štefan Hansen sa kilskog Instituta za bezbednosnu politiku kaže da je vojska, kao i policija, uvek „ogledalo društva“.

„Regruti dolaze iz tog društva i reflektuju iste probleme koji u društvu postoje“, kaže Hansen.

Prema aktuelnoj studiji fondacije Fridrih Ebert, čak devet odsto građana Nemačke ima ekstremne poglede na svet. Međutim, stručnjak Hansen veruje da kontrole u vojsci odstrane veliki deo ekstremista te da trenutno nema opasnosti da se oni u većoj meri infiltriraju u Bundesver.

(Dojče vele)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *