AFERA INTERNET NADZORA – Možemo li se zaštiti od internet špijunaže Američke tajne službe?

AFERA INTERNET NADZORA – Možemo li se zaštiti od internet špijunaže Američke tajne službe?

14 јуна 2013

InternetPažnja – i država čita! Američka tajna služba NSA zahvaljujući programu PRIZMA analizirala je neverovatnu količinu podataka ljudi širom sveta su pogođeni. Zaštititi se od toga nije jednostavno, i sobom nosi nove rizike.

„Stanovništvo ni na koji način nije bilo informisano da postoje tako obimna prisluškivanja“. Stručnjak za internet Holger Blajh je ljut. U razgovoru sa urednikom časopisa za računare, on iznosi svoju glavnu kritiku: „Kada znate da niste anonimni i znate, ko nadgleda vašu komunikaciju, onda možete i da se ponašate u skladu s tim.“

Ali baš to nije bio slučaj u slučaju sada otkrivenog skandala. Američka tajna služba analizira jednostavno podatke korisnika, u obimu koji je do sada smatran nemogućim.

Uzdržavanje od podataka

Onlajn špijuniranje

Šta sada korisnici mogu da učine? Jedna strategija bi bila da se više ne koriste stranice velikih američkih firmi. „Time bi rizik bio smanjen. Ali postavlja se pitanje, šta bio još ostalo od interneta?“ – naglašava Blajh.

To bi podrazumevalo mrežu bez Gugla, Fejsbuka, Jutjuba, Skajpa ili Epla, reč je samo o nekoliko ponuda i firmi, koje se dovode u vezu sa programom američke Agencije za nacionalnu bezbednost (NSA) – Prizma.

Nastavci odnosno domeni „.com“ ili „.us“ ne govore ništa o tome gde su serveri firmi na kojima se čuvaju podaci korisnika. Pri tom je lokacija tih velikih računara odlučujuća za bezbednost podataka. Svaka zemlja ima sopstvene zakone za to, stručnjaci smatraju da su podaci najsigurniji na Islandu.

Kristof Majnel na Institutu u Potsdamu predaje internet-tehnologije i sisteme, upozorava da na Internetu ne treba činiti stvari koje uopšte ne razumemo: „Ja na primer nemam nalog na Fejsbuku, i vrlo pazim na koje mejlove odgovaram i koje stranice posećujem. To se može nazvati uzdržavanjem od podataka.“

Pravna situacija često nepoznata

U drugim zemljama vladaju – i na Internetu – drugi zakoni, kaže Majnel: „Ako je reč o inostranoj službi, a ja ne poznajem zakone, mogu da imam probleme.“

Tu ni SAD nisu izuzetak. Tamo se prema strancima sasvim drugačije ophodi nego prema Amerikancima, posebno nakon terorističkih napada. Ali i druge zemlje imaju slične programe za špijunažu. U Nemačkoj zakon o nadziranju telekomunikacija omogućava određenim organima da čitaju mejlove građana, kaže Holger Blajh.

„Svaki ponuđač mejla, sa više od 10.000 korisnika, mora da instalira neku vrstu elektronskog interfejsa za prisluškivanje.“

Šifrovanje kao zamka?

Blajh zaključuje da se svaka komunikacija na Internetu može prisluškivati, što uključuje i šifrovanu komunikaciju.

Korišćenje softvera, poput programa za šifrovanje mejlova, PGP, koji je star koliko i sam Internet, ili drugih tehnika za anonimno surfovanje na Internetu, moglo bi da izazove pažnju istražitelja, kaže Blajh.

„Kada neko upadljivo mnogo koristi programe za šifrovanje, sa sigurnošću je sumnjiviji od onih koji to ne čine. To su mi potvrdili i istražitelji.“

Privatna sfera nebitna

Ali mnogi ljudi nisu zainteresovani da šifruju svoje podatke, kaže profesor Kristof Majnel. Mnogi bi apsolutno nepažljivo koristili svoje podatke. Njemu je takođe radije da tajne službe čitaju njegove podatke, a ne privatna preduzeća.

„Tajne službe u demokratskim državama podležu parlamentarnoj kontroli, zato se od njih manje plašim nego od kriminalaca ili preduzeća, koji sakupljene podatke zloupotrebljavaju ili unovčavaju.“

Za Majnela je uzdržavanje od podataka jedini izlaz. Ko na Internet ne stavlja osetljive podatke, nema šta ni da izgubi.

„Mi štitimo građanska prava i privatnu sferu“

Šef NSA Kit Aleksandar, kaže da sporni programi NSA za špijunažu služe bezbednosti SAD. Zahvaljujući njima, sprečeno je na desetine napada, izjavio je u Senatu – i obećao više transparentnosti.

Rasprava u Americi se ne vodi oko toga da li je u redu da se sakuplja toliko podataka o domaćim i inostranim građanima. Prema aktuelnoj anketi „Vašington posta“, još uvek je većina Amerikanaca spremna da ograniči svoje lične slobode zarad bezbednosti zemlje. Ali rasprava se vodi oko pitanja, zašto do sada ništa nije bilo poznato o sakupljanju podataka i zašto senatori i poslanici nisu ništa znali o tim programima.

„Siguran sam da time što činimo, štitimo prava američkih građana i privatnu sferu“, rekao je Kit Aleksandar. „Problem je da to što do sada nismo mogli da ih objavimo, jer su te informacije bile označene kao tajne“.

Šef NSA je ubeđen da nije napravljena nikakva greška. On je ponosan na učinak svojih zaposlenih. Sakupljeni podaci su analizirani samo u obrazloženim slučajevima, i već su pomogli da se spreči na desetine terorističkih napada, među njima i napad trojice islamista na njujorški metro u septembru 2009.

Aleksandar je više puta ponovio da sada želi da se zauzme za uspostavljanje transparentnosti. U kom vidu je to moguće, još uvek je nejasno. Mnoge informacije o programima još uvek imaju oznaku tajnosti.

(Dojče vele)

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u