AKO JE SRBIN, KRIV JE: Haški tribunal osudio Srbe na 3.000 godina robije

AKO JE SRBIN, KRIV JE: Haški tribunal osudio Srbe na 3.000 godina robije

9 децембра 2013

hague_tribunalPravosudni organi Srbije, BiH i Hrvatske najviše presuda za počinjene ratne zločine doneli su protiv Srba. Osuđeni pripadnici srpskog naroda, ako se zbroje kazne koje su im izrečene, robijaće blizu tri hiljade godina.

Prema podacima koje je, povodom desetogodišnjice rada, iznelo srpsko Tužilaštvo za ratne zločine, u Beogradu je osuđeno 106 lica na ukupno 1.200 godina zatvora.

Ogromna većina osuđenih su Srbi.

Isti slučaj je i sa presudama u BiH. Tako je prema podacima Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, u sudu BiH osuđeno 79 Srba na ukupno 1.258 godina i šest meseci zatvora. Sud BiH bio je neuporedivo blaži prema Hrvatima, pa je osudio njih 13 na 158 godina robije, a Muslimanima je presuđeno u 15 slučajeva i dobili su ukupno 153 godine zatvora.

U Hrvatskoj se teško dolazi do preciznih podataka, ali se zna da su, prema podacima Centra za suočavanje sa prošlošću „Dokumenta“, zaključno sa 2012. vođeni postupci protiv 3.495 lica, od čega je 87 odsto Srba, a pravosnažno je osuđeno 576 lica. I tu su Srbi ogromna većina. Takođe, poznato je da su presude Srbima iznosile između 15 i 20 godina, dok su Hrvati i za najteža krivična dela dobijali manje od deset.

Da li se ovakvom sudskom praksom stvara slika da su Srbi najveći krivci za ratove devedesetih?

– Svima je jasno da se ovakvom praksom sudova u bivšoj SFRJ stvara potpuno pogrešna predstava, da su jedan narod, jedna vojska i jedna politika krivi za sve tokom ratnih godina i time ostaje istorijska neistina o odgovornosti samo srpskog naroda – kaže za „Novosti“ advokat Miodrag Stojanović, koji zastupa više predmeta u Hagu, sudovima BiH i entitetima. – Siguran sam da nekima u svetskim centrima moći tako nešto odgovara i da se uklapa u stereotipe.

A advokat Milan Vujin, koji je zastupao više predmeta u Hagu, ocenjuje da je ovakav način suđenja uslovljen negativnim delovanjem Haškog suda.

– Sud u Hagu je postavio takve standarde da je u nekoliko slučajeva, sudeći optuženima iz vrha hrvatske vlasti presudio samo u nekoliko slučajeva, dok je i za Bošnjake bilo veoma malo slučajeva. To je jasno ukazivalo da su Srbi označeni kao narod koji je izazavo sukobe na prostoru bivše SFRJ i da treba da odgovara više nego ostali – kaže Vujin za naš list.

Naši pravosudni organi, ističe Vujin, pridržavaju se prakse koja je prihvatljiva za najteža krivična dela među koje spada i ratni zločin:

– Ali kod naših sudova primetno je da se ne prave individualizaciju, odnosno ne uzimaju se u obzir okolnosti vezane za ličnost i okolnosti pod kojima je delo izvršeno, već su izrečene kazne vrlo često ujednačene i kreću se između 15 i 20 godina zatvora.

Da poseban problem predstavlja pravosuđe u BiH i da ono svojim delovanjem ne doprinosi pomirenju i suživotu, smatra Milorad Kojić, rukovodilac Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

– Cilj bosanskohercegovačkog parvosuđa je da se procesuiraju Srbi, a nikako zločini nad Srbima – ocenjuje Kojić za „Novosti“. Tri predmeta protiv Bošnjaka za najteža dela čame u fiokama: zločini Atifa Dudakovića, predmeti za Dobrovoljačku i za Tuzlansku kolonu.

– Državnom strategijom predviđeno je da se u roku od sedam godina procesuiraju svi zločini – pojašnjava Kojić. – Oni, međutim, stoje u fiokama, a nalogodavci, počinioci i izvršioci umiru. Namerno se odugovlači.

PRIMENA RAZLIČITIH ZAKONA

Kao poseban problem advokat Milan Vujin navodi što je Sud BiH neselektivno pristupao i u primeni Kaznenog zakonika.

– Sud u BiH primenjuje odredbe svog krivičnog zakonika, u koji je uvedeno delo zločin protiv čovečnosti i pod tim se donose presude dugotrajnog zatvora više od 20 godina, a najveća propisana kazna je 45 godina – kaže on. – U Srbiji i Hrvatskoj primenjuje se, međutim, zakon bivše SFRJ po kome su maksimalne kazne 20 godina. Stav suda u BiH krši princip da treba primenjivati zakon koji je važio u vreme počinjenog dela, dakle tokom rata.

KOMENTARI



Један коментар

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u