„Ako Srbija uđe u NATO, ruske rakete biće uperene prema njoj“

„Ako Srbija uđe u NATO, ruske rakete biće uperene prema njoj“

21 juna 2013

Leonid-Resetnikov-370635103Direktor moskovskog Instituta za strateška istraživanja, kojeg od milja zovu „Putinov institut“, pošto je osnovan dekretom predsednika Rusije kao njegov glavni analitički centar i pošto i teorijski i praktično oblikuje rusku spoljnu politiku, za Nedeljnik podnosi „izveštaj“ kako Moskva vidi stanje, pre svega na Balkanu, ali i u celom svetu.

S Leonidom Rešetnjikovim, koji je u dugoj obaveštajnoj karijeri zabeležio i službovanje u Beogradu, baš u vreme Titove smrti, Veljko Miladinović je razgovarao o pritiscima da Srbija uđe u NATO, odnosu Vlade Srbije sa Zapadom, crvenim linijama „rusofilstva“ u Srbiji, Južnom toku, položaju Srba u Crnoj Gori…

Leonid Rešetnjikov se nasmejao kad smo ga pitali da li su on i njegov Institut Vladimiru Putinu ono što je Aristotel bio Aleksandru Makedonskom. On je direktor moskovskog Instituta za strateška istraživanja, kojeg odmilja zovu „Putinov institut“, pošto je osnovan dekretom predsednika Rusije kao njegov glavni analitički centar.

Oko dvesta analitičara i stručnjaka raznih profila svakodnevno podnose izveštaje predsedniku o pitanjima bezbednosti, unutrašnje i spoljne politike, odnosa na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza.

„Možda smo to predsedničkoj administraciji, to je ogroman aparat“, kaže nam uz osmeh na početku razgovora Rešetnjikov. „Naš institut sačinjava tri do četiri analitička izveštaja svakog dana. Ne moraju da idu svi izveštaji kod predsednika Putina lično, već njegovim pomoćnicima koji se bave raznim oblastima“, kaže Rešetnjikov.

Na pitanje u kojoj meri Institut utiče na oblikovanje ruske politike, kaže nam:

„Daju nam mnogo zadataka, a čim nam daju mnogo zadataka, znači da im je sve to potrebno. A zadatke određuje prvi čovek predsednikove administracije, gospodin Sergej Ivanov“.

Leonid Rešetnjikov je na ovoj poziciji od 2009. godine. Pre toga je dugo radio za rusku spoljnoobaveštajnu službu, između ostalog bio je šef Uprave za analitiku. U karijeri je zabeležio i službovanje u Beogradu, baš u vreme Titove smrti. I baš u Beogradu je, kako kaže, shvatio da se bliži kraj komunizma.       Danas kaže da je za Rusiju najvažnije da Rusi ponovo postanu Rusi, a ne Sovjeti – po analogiji jednako je, kaže, važno da Srbi ponovo postanu Srbi.       Poslednja događanja u Srbiji, stiče se utisak, ne idu u tom pravcu.

Proteklu nedelju proveo je u obilasku Balkana, i pored izveštaja koje on i njegove kolege sastavljaju predsedniku Putinu, pristao je da za Nedeljnik podnese „izveštaj“ kako Moskva vidi stanje, pre svega na Balkanu, ali i u celom svetu.

Da li ste tokom ove posete Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori saznali nešto što niste znali ranije?

Put je bio veoma važan i interesantan. Posebno poseta Republici Srpskoj. Stekao sam neke nove utiske, a posebno smo oduševljeni onim što smo videli u Republici Srpskoj. Videli smo tako dobro organizovan državni sistem. Očekivao sam da ću videti manje organizovanu državu. Ali, država je uređena, ljudi hodaju uspravno, putevi su dobri, gradovi čisti. Oseća se želja da se sačuvaju sva ta dostignuća. Veliki utisak na mene je ostavio susret s predsednikom Republike Srpske gospodinom Dodikom, imam osećaj da on mnogo trpi za svoj narod i za Srpsku i da zaista želi da sačuva sve to što je postigao. I on izgleda vrlo uveren da to učini.

A koliko je Rusiji uopšte važno da Srbija bude rusofilska zemlja?   

Ne treba Srbija da bude rusofilska zemlja. Srbija treba da bude srbofilska zemlja. Pre svega treba da voli samu sebe. Ako Srbija bude iskreno volela sebe, svoju kulturu, literaturu, istoriju, i da ne izdaje zavete svojih predaka, tada će ona po automatizmu da bude i rusofilska. Ako se čovek lupa u grudi i priča da je rusofil, a u isto vreme hoće da uđe u NATO, onda me izvinite.

Gde su za Moskvu crvene linije „rusofilstva“ za Srbiju? Da li je to ulazak u NATO ili je Moskva povlači i pre ulaska u EU?

Izvori današnje krize su u Americi i EU. Putovanje u EU je kupovina karte za Titanik. S druge strane, ne možete ući u EU a da ne uđete u NATO. NATO je ključ za ulazak u EU. Za sada je tako. Ne možete biti malo trudni. Ako si u drugom stanju, onda si u drugom stanju. Nigde to nije zapisano u javnim dokumentima, ali u praksi se tako dešava. A to što neki političari misle da možete ući u EU, a da ne uđete u NATO, to je mnogo naivno. Vidite do kakvog apsurda dolazimo. Srbija koja je povezana s Rusijom hiljadu godina, i kad nikad nismo ratovali, nikad nismo bili u neprijateljskim taborima, sad možemo da se nađemo u potpuno suprotnim taborima. To predstavlja izdaju srpskih ideala i izdaju vaših velikih predaka. Smatram da svaki političar koji je odgovoran mora da shvati kako ulazak u NATO nije jednostavan potez i da će morati da odgovara za taj potez i pred Bogom. Naša zajednička istorija i život, to je sve Bogom dano. Mi smo jedno pravoslavno bratstvo. Ne možemo da izdajemo to pravoslavno bratstvo, a oni nas rasparčavaju.

Na zapadu se tumači i da bi ulaskom Srbije u NATO imala „svog igrača u protivničkoj ekipi“?

To su nam pre deset godina govorili Bugari, a sada se u Bugarskoj nalaze dve američke baze. I po pravilima generlaštaba, prema tim bazama su usmerene naše rakete. Za svaki slučaj.

Da li bi to značilo da bi rakete bile uperene prema Srbiji?   

Nažalost, da. Pošto postoji vojni blok čiji mi nismo član, i ako taj blok postavlja baze u našem reonu, naši generali bi bili idioti ukoliko se ne bi pripremali za svaku eventualnost. To se radi po automatizmu. Drugačije nije moguće. To su nam isto govorili i Bugari, Slovaci… NATO je vojni savez, s vrlo striktnom hijerarhijom. Dobijaćete naređenje, i moraćete da ga ispunjavate. Ako treba u Avganistan – u Avganistan. Ako treba u Siriju – u Siriju. Kakve će Srbija imati koristi od NATO? Nema nikakve specijalne tehnike, imaće baze, najverovatnije jednu, i davaće pešadiju za ratove u Africi ili na Bliskom istoku. Tako se koriste svima ostalima. Ne vidim nikakav smisao za ulazak u NATO. Ne samo Srbije, nego svih država sličnih Srbiji. Ko danas ugrožava Srbiju? Je li to Rusija? Nije. Je li to Bugarska? Ona, tek, sigurno nije.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *