АМЕРИКА ДИЖЕ УЗБУНУ: Кина ће напасти Тајван!

AMERIKA DIŽE UZBUNU: Kina će napasti Tajvan!

10 marta 2021

Kina bi mogla napasti Tajvan u narednih šest godina, upozorio je američki admiral Filip Dejvidson na saslušanju pred američkim Senatom.

Dejvidson je najviši američki oficir u Aziji, a kineska opasnost objasnila je zahtev Senata da odobri razmeštanje protivraketne baterije Aegis Ashore na ostrvu Guam, američkoj bazi u zapadnom Pacifiku, koja bi mogla presresti najmoćnije kineske rakete.



„Guam se mora braniti i pripremiti za pretnje koje će uslediti u budućnosti“, upozorio je Dejvidson.

Pozvao je Senat da odobri finansiranje sistema protivraketne odbrane, ne samo za odbranu Tajvana, već i Australije i Japana, „kako bi Kina znala da je cena onoga što žele da rade previsoka“.

Tajvan je ostrvo koje je bilo deo Kine do pobede komunističke revolucije. Kina to smatra svojom teritorijom. SAD prihvataju politiku „jedne Kine“, ali imaju sporazum sa Tajvanom koji ga neformalno definiše da brani ostrvo u slučaju kopnenog napada.

„Bojim se da Kina ubrzava ostvarenje svojih ambicija da istisne Sjedinjene Države i našu vodeću ulogu u međunarodnom poretku“, rekao je admiral Philip Dejvidson.

Upozorio je da bi Kina mogla da shvati pretnju da će Tajvan vratiti u svoje redove tokom ove decenije, ili „u narednih šest godina“. Dejvidson je upozorio da postoji sve veći rizik da bi Kina mogla da odluči da jednostrano promeni trenutni status kuo, pre nego što američke snage mogu efikasno da odgovore.

Tajvan se otcepio od kontinentalne Kine na kraju građanskog rata 1949. godine, kada je tamo šef nacionalističkog Kuomintanga Chang Kai-shek zadržao vlast, dok je Komunistička partija Mao Zedonga pooštrila kontrolu nad kontinentalnom Kinom.

Tenzije između dve Kine pojačale su se od pobede Tsai Ing-vena na izborima 2016. godine. Predsednik Tajvana nije sklon jačanju veza sa kontinentom, što je izazvalo burne reakcije vlasti u Pekingu. SAD naoružavaju Tajvan i šalju svoje ratne brodove u moreuz, dalje podižući tenzije.



Kina uslovljava diplomatske odnose sa zemljama nepriznavanjem Tajvana. Vašington je preneo diplomatsko priznanje sa Tajvana na Kinu 1979. godine, ali je ostao najvažniji tajvanski nezvanični saveznik. Ali zvanično, Sjedinjene Države ne žele da kažu da li će vojno napasti Tajvan u slučaju invazije. Admiral Dejvidson predložio je Senatu da se ovo preispita.

Tramp je snažno podržao Tajvan, šaljući razarače i nosače aviona u okolne vode. Nakon inauguracije Džoa Bajdena, Stejt department je u januaru rekao da je američka posvećenost ostrvu čvrsta. Osoba koja deluje kao tajvanski nezvanični ambasador u Sjedinjenim Državama pozvana je na Bajdenovu inauguraciju, potez bez presedana od 1979. godine.

KOMENTARI



2 komentara

  1. I Love persida says:

    Neće napasti već izvršiti Aneksiju onoga što je uvek i bilo njeno, nisu Kinezi zlikovci kao neki.

  2. Rista says:

    Ne verujem da su Kinezi toliko naivni. Ne zato što bi ih Amerika sprečila, nego jednostavno to sada nije vreme. Ovaj amer samo gurka Kinu, kao nekada Sadama a posle ga napali i rasturili mu državu. Sa Kinom to neće ići ni slučajno tako. Kina je upravo u jednom zastrašujućem vojnom usponu ali još nije dostigla ni moć ni efikasnost Rusije ili Amerike. Kada bi Kina sada izvela manevar "Tajvan" vojno, to bi usporilo rast kineske vojne moći i morala bi da troši pare na obuzdavanje stotine Zapadnih brodova i koječega drugog po Svetu. Zašto bi to Kina Radila kad je to kontraproduktivno? U vezi Tajvana, vreme radi samo i jedino za Kinu. Možda bi Amerika želela da se Kina zaleti. Ne verujem ni najmanje da će se zaletiti. E, sad period od 10 godina je prilično dug a pogotovo gledajući strahovit rast vojne moći Kine i to ipak nije sasvim isključeno, mada bih takvu mogućnost stavio na zadnje mesto. Tajvan oseća da će uskoro morati nazad i tu nema dileme. Čak ni 5o godina nije nešto što bi današnju Kinu zabrinjavalo, ali u ovom veku, Tajvan će biti ponovo Kineski. Iako je jezuita, ovaj zatucano zaljubljeni je lepo rekao - Kina može da proglasi aneksiju uskoro, mada ni to nije potrebno Kini danas. Ako se setimo koliko samo tritija je Kina strpljivo i sa malo ustezanja kao nova mlada, potpisala Americi, za to mora biti jako mnogo razloga. Jedan od, čini mi se, nekoliko najvažnijih razloga je taj da Kina žrtvuje neke svoje ekonomske i političke poene samo da je ostave na miru a onda nastavlja gradnju svoje vojne sile. Taj rast je danas bez presedana u ljudskoj istoriji. Zašto bi ga kina usporila? Radi Tajvana? Pa Tajvan nema gde. (A nema ni Japan gde. Kina će naplatiti Japanu za sve genocide koje su počinili po Kini u nekoliko navrata. Jadan Japan. Odud Amerika stegla, a ako pusti, uskočiće Kina, a ni Rusija nije nezainteresovana. Japan je upao u zamku svoje ekstremno grube a danas uplašene i izolovane ostrvske istorije a nindže i kamikaze više nemaju nikakvog značaja, čak ni za Holivud)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *