ANALITIČARI: Hrvatska bliža Balkanu nego EU

ANALITIČARI: Hrvatska bliža Balkanu nego EU

2 decembra 2013

Ustav nije igrackaGrađani najmlađe članice EU rekli su juče “ne” istopolnim brakovima. Analitičari ocenjuju da je time potvrđeno da je Hrvatska konzervativno društvo.

Analitičari kažu da je time potvrđeno da Hrvatska zaostaje za svetskim trendovima i da je društvo koje se ustavnom zabranom izjednačavanja istopolnih i dvopolnih brakova smestilo bliže Balkanu nego Zapadnoj Evropi, iako se Hrvatska svim silama trudila da izađe iz tog geografskog prostora, prenosi B92.

 

Uprkos upozorenjima zvaničnika Evropske unije, državnog vrha i intelektualne elite, definicja braka kao isključive zajednice muškarca i žene ući će u Ustav, odlučeno je u nedelju na prvom narodnom referendumu koji su u Hrvatskoj mnogi nazvali i istorijskim.

Hrvatska će ostati s Poljskom, Mađarskom, Bugarskom i Rumunijom na istočnom krilu Evropske unije. To po sebi nije tragično, ali cementira jedan odnos. Simbolično se pokazuje ta katolička, konzervativna narav hrvatskog društva, a da se ono što smatramo liberalnom ili levo orijentisanom Hrvatskom vrti negde oko trećine stanovništva. Ništa se neće promeniti, osim što će simbolički pritisak biti veći, a to može značiti i više batina“, rekao je Hini politički analitičar Žarko Puhovski.

Ipak, on smatra da će se, s druge strane, dogoditi i nešto izrazito povoljno za drugu stranu, a to je da se vlada sada osetila prozvanom da izađe u javnost s punom verzijom Zakona o registrovanom partnerstvu tako da će taj zakon biti povoljniji nego što bi bio pre poraza na referendumu.

„Referendum se“, kaže Puhovski, održao jer je „tvrdoglavi premijer (Zoran Milanović) odbio da traži mišljenje Ustavnog suda, jer smatra da je to institucija koju treba ukinuti. Zato nije hteo da Ustavni sud ima ulogu u mogućem odbijanju tog pitanja i time je pomogao da do referenduma dođe.“

Profesor na Fakultetu političkih nauka Zoran Kurelić tvrdi da se u javnosti zakuvala diskusija da se stvorio utisak Da se „svet ruši“, a da se pokazalo da nakon čitave diskusije deo građana nije ni znao za što glasa.

„Građani žele bolji život i izlazak zemlje iz krize, a ovo im se čini kao prepucavanje koje odvlači političke elite od rešavanja onoga što oni drže fundamentalnim problemom“, rekao je.

Kada donesemo zakon o registrovanom partnerstvu, smatra Kurelić, Hrvatska će biti jedinstven slučaj, uz Mađarsku, jer će imati ustavnu zabranu izjednačavanja gej i strejt brakova i Zakon o registrovanom partnerstvu.

“Bićemo između Zapadne Evrope i Balkana, ali bliže Balkanu. Smestili smo se na ono mesto gde smo se drali da ne pripadamo. Mi smo tipična zemlja Zapadnog Balkana“, poručio je i upozorio da će se ulaskom ove odredbe u Ustav, postaviti i pitanje ustavnosti Zakona o registrovanom partnerstvu.

Zaštitnika građana Loru Vidović iznenađuje mala izlaznost na referendum, čime su, kaže, građani ocenili da im ovo pitanje uopšte nije važno.

Jednom kada budemo imali dovoljno kvalitetan Zakon o registrovanom partnerstvu, tada će pripadnici LGBT manjine imati prava koja sada imaju heteroseksualne osobe i to je novi korak napred u zaštiti njihovih prava“, zaključila je Vidovićeva.

Sociolog Branka Galić je ocenila da je referendumom o braku Hrvatska pokazala koliko je zaostala u svetskim trendovima, tradicionalna, pa i zatucana. Istakavši da u bitnim političkim odlukama iz senke vlada Katolička crkva, ona očekuje još referenduma o drugim pitanjima poput zabrane pobačaja, veštačke oplodnje …

To je obeshrabrujuća slika Hrvatske za mlade generacije i mladi će sve više napuštati zemlju„, rekla je Galićeva. Hrvatski mediji konstatuju da je Ustav promenilo svega 900 000 građana, što je otprilike četvrtina biračkog dela. Ukazuje se i da je očekivano sramotni rezultat referenduma ukazao na niz ozbiljnih unutrašnjih problema hrvatske države i društva.

Kao prvo se navodi da je hrvatski politički sistem strukturalno nestabilan i da se zato mora odmah promeniti, te da se više nikada ne sme dogoditi da četvrtina građana može da donosi odluke o tako važnim pitanjima, kao što su ustavne promene.

A kao drugo se ističe da hrvatski politički sistem nije kadar da zaštiti neke od elementarnih tekovina liberalne demokratije, poput ljudskih prava, koja su ovim referendumom znatno narušena.

Dekan Fakulteta političkih znanosti (FPZ) Nenad Zakošek veruje da će se ovaj referendum odraziti i na političku scenu Hrvatske, odnosno da će najuticajnija opoziciona Hrvatska demokratska zajednica sigurno pokušati da ga iskoristi za pokušaj da dovede u pitanje legitimnost vlade.

Profesorka Ustavnog prava na pravnom fakultetu u Rijeci Sanja Barić pozvala je, pak, na razum i smirivanje strasti. “Hajde da se sada smirimo, otvorimo dijalog… Važno je ne nastaviti s histerijom. Rezultati referenduma neće promeniti ništa za homoseksualnu zajednicu”, rekla je Barićeva.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *