ANKETA: Tri nedelje pre istorijskog referenduma u Škotskoj, vodi blok za nezavisnost

ANKETA: Tri nedelje pre istorijskog referenduma u Škotskoj, vodi blok za nezavisnost

26 avgusta 2014

Pro-independence marchŠkoti će za manje od tri nedelje na istorijskom referendumu odlučiti da li će se Škotska odvojiti ili će ostati u sastavu Velike Britanije.

Pitanje na glasačkom listiću biće jednostavno: „Da li Škotska treba da bude nezavisna zemlja?“, piše Tanjug.

Pravo glasa na referendumu imaće svi stariji od 16 godina koji žive u Škotskoj, ali ne i 800.000 Škota koji žive u drugim delovima Velike Britanije, navodi BBC.

Prema anketi koju je prošle sedmice sproveo Tajms, 57 odsto birača glasaće za ostanak, a 43 odsto za otcepljenje. Britanski mediji napominju, međutim, da se razlika između dva tabora proteklih sedmica smanjila i da bi taj trend mogao da se nastavi, posebno posle sinoćne televizijske debate između separatističkog škotskog premijera Aleksa Salmonda i lidera kampanje Bolje je zajedno Alistera Darlinga.

Salmond i Darling su, tokom žučne debate, poslednje pre glasanja, raspravljali o čitavom nizu tema – od odbrane, preko ekonomije zavisne od nafte iz Severnog mora, do valute koju bi uvela nezavisna Škotska. Salmond je, u uvodnom obraćanju, pozvao birače da glasaju za Škotsku kojom upravlja škotski narod.

„Apsolutno niko ne može da vodi ovu zemlju bolje od naroda koji živi i radi u Škotskoj… Mi smo bogata zemlja i imamo pametan narod. Možemo da stvorimo prosperitetnu naciju i pravičnije društvo. To je realna vizija za narod Škotske. Sada je naše vreme, naš trenutak, uradimo to sada“, rekao je on i naglasio da će nezavisnost osloboditi Škotsku od strogih mera štednje i vojnih troškova.

Darling je, s druge strane, doveo u pitanje Salmondovu viziju, ocenivši da premijer nije razradio nikakve detalje plana. Salmond „traži od nas da mu verujemo na reč po svim pitanjima. On nema rezervni plan ni za šta. Žao mi je, ali ja ne mogu da mu verujem na reč“, rekao je Darling, bivši britanski ministar finansija.

Anketa sprovedena neposredno po okončanju debate pokazala je da je Salmond bio daleko ubedljiviji od Darlinga, sa 71 odsto u odnosu na 29 odsto glasova ispitanika. Stručnjaci, međutim, nisu uvereni da će ta pobeda biti dovoljna da smanji jaz od 14 procentualnih poena, za koliko vodi tabor koji se protivi nezavisnosti.

Međunarodna zajednica pomno prati razvoj događaja, a neki lideri otvoreno su izrazili protivljenje otcepljenju Škotske. Američki predsednik Barak Obama založio se za „snažnu i ujedinjenu“ Britaniju, a španski premijer Marijano Rahoj, u čijoj zemlji Katalonci traže otcepljenje, upozorio je da nezavisna Škotska neće automatski postati članica EU.

Svetski poznati Škoti podeljeni su po tom pitanju: glumac Šon Koneri izjavio je da ne treba propustiti priliku za sticanje nezavisnosti, dok je Džoan Rouling, autorka serijala romana o Hariju Poteru, donirala milion funti za kampanju Zajedno je bolje.

„Odvajanje neće biti brzo ni lako“, rekla je ona. „Biće potrebni mikrorezovi da se razdvoje tri veka tesne međuzavisnosti, posle čega ćemo steći tri ogorčena suseda.“

Škotska je postala deo Ujedinjenog Kraljevstva pre 307 godina, potpisavši sa Engleskom sporazum o ujedinjenju, koji je stupio na snagu 1. maja 1707. godine.

Prema pisanju lokalne štampe, britanska kraljica bi, makar neko vreme, ostala na čelu Škotske, kao što je to slučaj i u Kanadi, Australiji i na Novom Zelandu, mada je tokom kampanje nagoveštena mogućnost da se, u slučaju nezavisnosti, održi i referendum o monarhiji.

Kada je u pitanju valuta nezavisne Škotske, Salmond je odbacio mogućnost uvođenja evra i izrazio uverenje da će biti moguće zadržati funtu, ali britanski ministar finansija Džordž Ozborn poručio je da je to malo verovatno.

Nezavisna Škotska morala bi da reši i mnoštvo drugih pitanja, poput odbrane, preuzimanja svog udela britanskog nacionalnog duga, koji bi iznosio između 100 i 130 milijardi evra…

U slučaju da se Škoti 18. septembra opredele za otcepljenje, Salmond je već najavio da bi Škotska formalno proglasila nezavisnost 16. marta 2016. godine, a u maju bi bili održani parlamentarni izbori.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *