Банкрот Саудијске Арабије!?

Bankrot Saudijske Arabije!?

17 decembra 2015

Saudi Arabia 3Kada vidimo kakva je trenutna ekonomska situacija u Saudijskoj Arabiji, logična posledica mora biti da ona smanji svoju regionalnu ulogu i počne da vodi pragmatičnu spoljnu politiku. Ipak, takav korak bi imao i posledice po međunarodnu političku konstalaciju, a to je ipak malo verovatno.

Saudijska Arabija je zahvaljujjući nafti bogata i uticajna. Ali, to bogatstvo neće trajati doveka. Štaviše, Međunarodni monetarni fond predviđa da će u narednih pet godina to kraljevstvo morati da preispita svoju politiku ili bankrotira.

Ako na svetu postoji nešto što se može nazvati strateška sirovina, onda je to nafta . Zbog tog „crnog zlata“ vode se ratovi, ruše vlade . Cena tog goriva svetske ekonomije može da uspori ili ubrza konjukture. U principu, cena nafte veoma je osetljiva na sve vrste poremećaja. To što je dugo smatrano maltene zakonom prirode, čini se da trenutno ne funkcioniše.

Cena nafte poslednjih meseci pala je za više od 20 odsto – uprkos teškim krizama u nekim zemljama koje spadaju u veće proizvođače (Saudijska Arabija, Rusija , Venecuela, Libija..). Izveštaj ruskog Instituta za strateške studije RIP dolazi do sledećeg zaključka: trenutni pad cena nafte plod je sporazuma između SAD i Saudijske Arabije.

Veze najveće apsolutne monarhije sveta sa Vašingtonom i dalje ostaju jake. Jedna država je zvanično definisana kao islamska, njom vlada ista dinastija već 83 godine, religija diktira da žene ne smeju da voze i kako imaju da se odevaju. Druga država je većinski – ali ne i zvanično hrišćanska, gde građani biraju političare, a svako može da se oblači kako hoće. Jedino što Saudijska Arabija i Sjedinjene Države imaju zajedničko jesu interesi i neprijatelji. Izgleda da je to dovoljno za čvrsto partnerstvo koje je uspešno prebrodilo mnoga iskušenja.

Ideologija „Islamske države“ nije pala sa neba. Inspirisana je vehabizmom, interpretacijom islama koja je zvanična religija u Saudijskoj Arabiji. To nije jedina veza te države i brutalne terorističke organizacije. Svoje zvanično tumačenje religije Saudijska Arabija izvozi po celom svetu. Prema računici jednog bivšeg američkog ambasadora, Kraljevstvo je u poslednjih 25 godina investiralo 87 milijardi dolara u religijsku propagandu.

Međunarodni monetarni fond još u oktobru izneo je predviđanje da će to kraljevstvo sa autoritarnom vlašću još samo pet godina moći da privređuje kao i do sada – a onda će gigantske finansijske rezerve države biti iscrpljene. Ako cena barela nafte ostane 40 $, američki saveznik na Bliskom istoku će potrošiti sve svoje novčane zalihe. Saudijski prvaci insistiraju na tome da im je kraljevstvo dobro zaštićeno od naftnog šoka. No, troše se velike rezerve stranih valuta. Ekonomisti predviđaju da će, ako ne promene smer, u dve godine potrošiti 500 milijardi dolara.

Pre tri godine Međunarodna agencija za energiju procenila je da će nova, revolucionarna proizvodnja nafte pretvoriti Sjedinjene Države do 2017. u vodeću svetsku energetsku velesilu i nepovratno promeniti odnose na tržištu crnoga zlata kojim decenijama vlada Saudijska Arabija. Kompleksna američka tehnologija činila se superiorna tradicionalnom crpenja nafte iz bušotina – ekološki prihvatljivija, ekonomski ekspanzivna, jer stvara velike profite i otvara brojna radna mesta, te s gledišta nacionalne energetske bezbednosti najpogodnija jer omogućava nezavisnost o nafti iz arapskih zemalja.

No ta se predviđanja Međunarodne agencije za energiju nisu potpuno ostvarila. U najnovijem izveštaju IAE konstatuje da se vađenje nafte iz škriljaca smanjilo 60 posto. Razlog je u novoj, prilagođenoj strategiji Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), pre svega Saudijske Arabije, koja njome dominira. Suprotno dosadašnjem načinu, da smanjenjem proizvodnje održavaju ili povećavaju cenu na tržištu, Saudijci su zimus odlučili povećati proizvodnju nafte na 10,3 miliona barela na dan, čime su joj srušili cenu na međunarodnom tržištu za 40 odsto. Saudijska Arabija time je zadržala globalni primat kao najveći izvoznik sirove nafte, no u Rijadu ne likuju. Da bi budžet saudijske Arabije bio uravnotežen, cena nafte bi trebalo da bude između 80 i 120 dolara.

Teško je doći do pouzdanih brojki. Kraljevstvo ne dozvoljava da mu se gleda u karte. No, podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) takođe pružaju neveselu sliku: ona bi još ove godine mogla da se suoči sa rupom u budžetu od sto miijardi dolara. A to bi bila petina njenog bruto društvenog proizvoda. MMF smatra da se situacija neće popraviti ni 2016.

Stari principi više ne funkcionišu. Do sada je država tako reći zabadala prst u zemlju, i pretvarala naftu u novac koji delil građanima. Tako država već decenijama masivno subvencioniše stanovništvo, veštački se održava niska cena energije, benzina i vode. Nema poreza na dohodak. Saudijsko društvo se ponaša rasipnički, a to je plod subvencija, a iznenadnu promenu kursa ne treba očekivati. Naprotiv.


Saudijska Arabija od maja 2015. aktivno učestvuje u borbama protiv Huti pobunjenika u Jemenu koji drže vlast u skoro celoj zemlji, te indirektno u Siriji. Trenutno ne može da se sagleda kako će se razvijati situacija na tim frontovima. Jemen je ne samo vojna, već i ekonomska katastrofa. Rat u Jemenu je do sada koštao 100 milijardi dolara, a u Siriji oko 20 milijardi. Prema nekim nezavisnim podacima, potkrepljenim nemačkim istraživanjima Saudijska Arabija je do sada samo na u rat u Siriji potrošila preko 100 milijardi dolara.

Treba svemu dodati i veliko nezadovoljstvo u vladajućoj Al Saud dinastiji, politikom koju sprovodi aktuelni kralj. Naime porodica broj blizu 15000 članova (samo je osnivač kraljevstva imao preko 150 – toro dece), a vlast je vezana za njih oko 200. Pri tome jedan deo društva uopšte nije zadovoljan. Više od polovine stanovništva Saudijske Arabije mlađe je od 25 godina, a do 2030. broj mlađih od 15 godina poveća će se za još šest miliona. Shodno tome, u idućih 15 godina na tržištu rada pojaviće se najmanje 4,5 miliona novih, radno spsobnih ljudi i biće potrebno otvoriti tri puta više radnih mesta nego što ih je sada.

Kraljevina je prvi put nakon 2009. suočena s budžetskim deficitom, a rast nezapsolenosti i niska cena nafte mogli bi uvećati javni dug čak do 140 posto tamošnjeg BDP-a. Međunarodni monetarni fond (MMF) već je u oktobru upozorio na verovatni bankrot Saudijske Arabije u narednih pet godina.

Najveći svetski izvoznik nafte, Saudijska Arabija ranjivija je na niske cene nafte nego drugi proizvođači koji imaju raznovrsniju ekonomiju: u poslednjih nekoliko godina prihodi od nafte iznosili su više od 90 posto državnog prihoda. Štaviše, ekonomsko zdravlje zemlje zavisi o visokim cenama sirove nafte.

Ipak, pad cena nije uticao na ambiciozne planove Rijada. Ibrahim el – Asaf, saudijski ministar finansija, priznao je na konferenciji o kapitalu da su niske cene izazov zemljama izvoznicama i da će vlada morati da racionalizuje potrošnju. Ipak, insistirao je na tome da je finansijska pozicija zemlje „vrlo jaka“ i da će nastaviti sa gotovo 2600 projekata u vrednosti od 50 milijardi dolara na koje se u prošlosti obavezala. S druge strane , ponegde se pojavljuju znakovi usporavanja. Kompanije koje zavise o poslovima s državom predviđaju niže prihode ove godin, dok naftni sektor već oseća efekte.

Saudi Aramco (u vlasništvu države, te najveća naftna kompanija) i druge vladine agencije ne odobravaju sve projekte. I premda glavni projekti i dalje napreduju, druge će zaustaviti ili ih odložiti na neodređeno vreme. Analitičari kažu da to uključuje i planove za bušenje u dubokim vodama Crvenog mora. U međuvremenu, desetine stranih kompanija, koje je Saudi Aramco angažovao da izgrade mnogo sportskih stadiona, čekaju kod kuće znak za početak tih odloženih projekata.

Kada vidimo kakva je trenutna ekonomska situacija u Saudijskoj Arabiji, logična posledica mora biti da ona smanji svoju regionalnu ulogu i počne da vodi pragmatičnu spoljnu politiku. Ipak, takav korak bi imao i posledice po međunarodnu političku konstalaciju, a to je ipak malo verovatno.

Dr Miloš Zdravković (www.vremeje.rs)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *