Баштина је златни рудник Србије

Baština je zlatni rudnik Srbije

24 juna 2017

U CENTRU pažnje konferencije koju su prošle nedelje u Beogradu organizovali „Evropa nostra“ i njen ogranak u Srbiji, uz podršku EU, bila je predstojeća Evropska godina kulturnog nasleđa. U tom kontekstu, stručnjaci iz svih zemalja Jugoistočne Evrope, ali i iz Austrije, Belgije, Velike Britanije, Grčke, Estonije, Francuske, Finske, Holandije, Jermenije, Ukrajine, kao i predstavnici Evropske komisije iz Brisela, razgovarali su o potrebi integralnog, sveobuhvatnog pristupa kulturnoj baštini, kao i o strateškom resursu i kapitalu Srbije, šire regije i čitave Evrope.

– Očuvanje baštine je zajednička odgovornost organa vlasti, stručnih službi i samih građana – kaže sa „Novosti“ Sneška Kvadvlih Mihailović, generalni sekretar „Evropa nostre“, organizacije na čijem čelu proslavljeni Plasido Domingo. – Na tom planu Srbija i čitava regija još uvek zaostaju za ostalim delovima Evrope. Naša konferencija je međutim pokazala da je potencijal znanja i kreativne energije, posebno kod mlade generacije, ogroman. Treba to iskoristiti!

U Evropskoj godini kulturnog nasleđa, smatra naša sagovornica, Srbija ne sme da propusti zlatnu priliku da pokaže da je njena kulturna baština sastavni deo raskošne riznice baštine čitave Evrope:

– Ta riznica je naše zajedničko blago, ali i zajednička odgovornost – nastavlja Kvadvlih Mihailovićeva. – Ona je suštinski temelj čitavog procesa evropske integracije i pomaže da gradimo mostove, a ne zidove, između bližih i daljih suseda sa kojima delimo raznovrsnu ali zajedničku kulturu i uzburkanu, ali duboko isprepletanu istoriju. Dakle, treba iskoristiti narednu godinu da se kulturna baština kao vezivno tkivo između Srbije i ostatka Evrope stavi u središte pažnje, kako politike, prioriteta i investicija nove vlade Srbije, tako i najšire javnosti.

U junu 2018. „Evropa nostra“ će organizovati Evropski samit posvećen kulturnoj baštini, na koji će biti pozvani budući kancelar Nemačke i novi predsednik Francuske Makron, a očekuju da će na tom velikom skupu učestvovati i predstavnici Srbije i čitave regije.

– Potencijali Srbije su ogromni – tvrdi naša sagovornica. – Kulturna, istorijska i prirodna blaga ovog prostora su neprocenjiva. To je pravi zlatni rudnik Srbije, kako u gradskim tako i u seoskim orkuženjima. Taj rudnik treba, naravno, iskoristiti, ali na pravi način, uz puno poznavanje i poštovanje suštinskog značenja, autentičnosti i duše te kulturne baštine. Baština se ne sme jeftino eksploatisati zarad kratkoročne dobiti. To se posebno odnosi na kompleksne celine istorijskih gradova kojima Srbija obiluje.

Naša sagovornica napominje i da je prošle godine, na inicijativu Federike Mogerini i Tibora Navračića, evropskog komesara za kulturu, EU prvi put usvojila strategiju uključivanja kulture i u odnose sa trećim zemljama, kako sa kandidatima za učlanjenje tako i sa ostatkom sveta, što otvara nemale mogućnosti za našu zemlju.

– Nova vlada Srbije, kao i gradovi u Srbiji trebalo bi da postave projekte vezane za kulturnu baštinu na mnogo viši nivo prioriteta. Takve projekte treba videti kao izuzetno važne dugoročne investicije, kako za održivi razvoj društva i ekonomije u Srbiji, tako i za uspešniju integraciju u evropske procese. To bi bilo potpuno u skladu sa pomenutom politikom EU, a i sa zaključcima naše studije „Kulturno nasleđe vredi Evropi“ koja je prezentirana na konferenciji u Beogradu – zaključuje naša sagovornica.

PIROT I BAČ

PROŠLE nedelje Delegacija EU je objavila da će finansirati s pola miliona evra obnovu tvrđave u Pirotu – kaže sagovornica.

– To je zaista sjajna vest! Proteklih godina je Evropska unija finansirala seriju projekata, uključujući i sjajan projekat revitalizacije izuzetne istorijske, umetničke i prirodne baštine u oblasti Bača u Vojvodini.

PRIMER GOSTUŠE

ZNAČAJNA evropska nagrada koju je „Evropa nostra“, zajedno sa EU, prošle godine dodelila za istraživački projekat oko revitalizacije kamenog sela Gostuša u magičnom predelu Stare planine, primer je da se naše poruke odnose i na seoske predele, kojima Srbija obiluje – tvrdi Sneška Kvadvlih Mihailović. – Treba ih prepoznati kao dragulje i sačuvati za dobrobit lokalnog stanovništva, ali i kao „magnet“ za turiste. Kad se sve to poveže sa čuvenim gostoprimstvom i bogatstvom nematerijalne baštine, budućnost Srbije u Evropi izgleda mnogo svetlije nego što se to možda danas mnogima čini.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *