„BUSINESS INSIDER“ OTKRIVA – Mnoge zemlje EU ne smeju da uvedu sankcije Rusiji

„BUSINESS INSIDER“ OTKRIVA – Mnoge zemlje EU ne smeju da uvedu sankcije Rusiji

13 maja 2014

0,,17322350_303,00Najveći svetski interenet-portal insajderskih vesti naveo je razloge zašto mnoge zemlje EU, za razliku od SAD, ne žure da uvedu sankcije protiv Rusije.

”Dok su sankcije SAD protiv Rusije usmerene protiv najbližih saradnika Putina, EU uvela ih je protiv činovnika mnogo nižeg ranga, i samo onih koji su na neki način bili povezani sa pridruživanjem Krima Moskvi” – piše analitičar Pol Ejms.

On smatra da u većini slučajeva sve se objašnjava ekonomskim uzrocima. Kao dokaz svojih reči analitičar navodi nekoliko cifara.

39 milijardi 717 miliona dolara suma je koju je dobila Rusija 2012. godine od Holandije, Irske, Kipra i Luksembrurga prema poslednjem proračunu Centralne banke RF. Ova suma, piše Ejms, očigledno pokazuje da 4 male evropske države investiraju u ekonomiju Rusije više od svih stranih investicija, ostavljajući daleko iza sebe takve ekonomski moćne zemlje kao što su Nemačka i SAD.

”Mada Holandija, Irska, Kipar i Luksembrug ne vole kada ih nazivaju ”poreskim rajem”, veći deo novca koji odatle dolazi u Rusiju u stvari je novac ruskih kompanija ili prosto bogatih Rusa koji koriste prednosti velikodušnog evropskog poreskog sistema u pogledu stranaca” – piše analitičar. To se tiče ne samo ruskih građana. Tako nedavna istraživanja koja je objavio holandski list De Volksrant pokazuje da mnoge velike kompanije čitavog sveta koriste Holandiju kako bi izbegle uplatu poreza u domovini. Ipak, ogroman čriliv ruskog novca preko ove zemlje može da objasni zašto su one raspoložene mnogo manje ozbiljno prema sankcijama protiv RF, smatra Ejms.

Pored toga, ogroman broj francuskih radnika u brodogradilištima rizikuje da se nađe na ulici ako predsednik Fransoa Oland reši da zamrzne posao izgradnje dva visokotehnološka nosača helikoptera Mistral. I to će obavezno udariti po njegovom rejtingu, koji se i tako nalazi na vrlo niskom nivou, pri tome u mnogome zbog neuspeha u borbi protiv nezaposlenosti. Rusija će insistirati na isplati kompenzacija ako ugovor od milijardu 650 miliona dolara za izgradnju brodova Vladivostok i Sevastopolj ne bude ispunjen.

Neke evropske zemlje, na primer Bugarska, Letonija, Litvanija, Finska, Estonija i Slovačka potpuno zavise od isporuka ruskog prirodnog gasa. 34 odsto ukupnog gasa u Evropi je ruski gas na kojem stanovnici EU kuvaju hranu, na kojem rade fabrike po čitavoj EU. To daje Moskvi snažnu polugu delovanja. Tako 2009. godine u toku konfrontacije po gasnom pitanju Rusije sa Ukrajinom bio je zatvoren gasovod u Evropu, posle čega stanovnici zavisnih zemalja ostali su da se smrzavaju u sred zime, piše analitičar.

Šta više, mnoge evropske zemlje zavise i od ruske nafte, uglja i čak goriva za nuklearne centrale, jer potrebe EU za uranijumom na četvrtinu se popunjavaju isporukama iz RF. Ruski energetske kompaniej takođe sklapaju uzajamno korisne poslove sa takvim zapadnim gigantima kao što su VR i Šel. Pri tome Litvanija i Estonija najviše govore o neophodnosti uvođenja sankcija protiv Rusije.

Pol Emjs navodi politički faktor koji objašnjava zašto evropljani ne žure sa sankcijama: Neke stranke desnog usmerenja i evropski skeptici koji podržavaju Putina, računaju da ovog meseca dobiju izbore za Evropski parlament. Mada je to samo oko 10% svih zakonodavaca u parlamentu EU, oni imaju prilično moćan i uz to rastući uticaj u mnogim zemljama. Tako francuski Nacionalni front koji je apologeta Putina, kako se očekuje, zauzeće najviše mesta u Evropskom parlamentu iz Francuske, isto se može reći za britansku Partiju nezavisnosti čiji lider Najdžel Faraž naziva Putina političarem kojem se najviše divi. A holandska Partija slobode koja vodi na izborima, optužuje EU za ukrajinsku krizu.

Prema njegovim rečima, bivi premijer Francuske Fransoa Fijon i bivši kancelar Nemačke Gerhard Šreder potpuno su na strani Rusije, pri tome oni nastavljaju da ostaju prilično uticajne figure u svojim zemljama.

Na taj način, zaključuje Ejms, mnogi evropljani, posebno u južnim zemljama, u kontekstu ekonomske krize poslednjih 5 godina ne izražavaju poseban interes da se bore protiv Rusije koja ponovo postaje supersila, zbog Ukrajine, zemlje koja je za njih daleka i nije tako važna.

(Glas Rusije)

KOMENTARI



Jedan komentar

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *