„Читанка српства“ – Цела библиотека у једној књизи

„Čitanka srpstva“ – Cela biblioteka u jednoj knjizi

8 novembra 2016

0-citanka-srpstva-korice_620x0

Srbi svakako spadaju među najraseljenije narode u svetu. Stručnjaci, prema različitim metodama i procenama, računaju da i do 8 miliona Srba i ljudi srpskog porekla žive u više od 130 država.

Početak masivnijeg iseljavanja Srba i njihov odlazak na sve četiri strane verovatno datira još od početka 19 veka. Odlazilo se u potrazi za boljim uslovima za život. Zajedno sa preseljenjem među druge narode pojavila se i asimilacija uslovljena tuđim uticajima, tuđom kulturom a kasnije često i prihvatanjem drugih vera.

Sledeći veliki talsi migracije zabeleženi su krajem Drugog svetskog rata kada su brojne četničke jedinice i drugi tzv. „saradnici okupatora“ kao i mnogi protivnici već nagoveštavanog komunstičkog poretka zajdno sa okupatorskom vojskom napustili Srbiju.

Šezdesetih godina prošlog veka u svet su krenuli brojni tzv. „gastarbajteri“ pa se računa da je do osamdesetih godina Srbiju napustilo više od milion ljudi.

Veliki broj tadašnjih iseljenika je ostao da i dalje živi van granica Srbije. U inostranstvu je već rođena i treća generacija- potomaka nekadašnjih „gastarbajtera“. Iseljavanje, pogotovo mladih, visokoobrazovnih Srba, traje i danas.

Za današnje generacije je veoma značajna činjenica da je asimilacija naših zemljaka u poslednjih stotinak godina, a širom globusa nesmanjenom žestinom traje još uvek, bila i ostala toliko jaka da su se čitave generacije Srba, posebno u prekookenaskim državama, pretopile u tamošnje narode.

U bezbroj slučjeva su se izgubila tipična srpska imena i prezimena, pa se za mnoge potomke Srba sa Balkana više i ne zna ko su i odakle potiču. Sećamo se da je jedan od tadašnih funkcionera dijaspore iz Štutgarta, danas već daleke 2000. godine, na jednom skupu u Srpskoj akademiji nauka tvrdio, da su Srbi kroz asimilaciju i prelazak u druge vere kroz vekove izgubili daleko više sunarodnika nego u svim ratovima, zbog bolesti ili nemaštine i gladi. On je od države Srbije zahtevao da učini sve što je moguće da se glopirajuća asimilacija ako ne u potpunosti spreči, onda da se maksimalno uspori. Međutim matica na tom polju do danas nije učinila skoro ništa.

foto: Predrag Rakočević i Aleksandar Vlajković

Jedan od verovatno najvećih boraca protiv asimilacije i za očuvanje Srpstva i Srba kao naroda, ma gde da naši ljudi žive, bio je 2015. godine u Beogradu preminuli akadmik – profesor dr Dragan Nedeljković.

Iz ličnog iskustva, jer je decenijama živeo i radio kao profesor na univerzitetima u dijaspori, prof. Nedeljković ja znao da država malo čini na tom području. Smatrao je da je najbolje sredstvo protiv asimilacije osnivanje Dopunskih škola svuda gde živi veći broj Srba. Nažalost u svetu danas postoji nedovoljno srpskih škola. Važnost Dopunske nastave za očuvanje kulturnog identiteta Srba dokazala je na osnovu anketiranja velikog broja ispitanika koji su odgovorili na preko 50 pitanja, dr Danijela Stepanović u svojoj stručnoj knjizi „Kulturni identitet Srba u Nemačkoj“.

Akademik Nedeljković se zalagao da se bar kroz izdavanje jedne knjige koja bi enciklopedijski, znači kroz kraće tekstove i dosta fotografija, obuhvatila kompletnu srpsku istoriju, značajne događaje, srpsku pravoslavnu crkvu i manastire, najznačajnije vojskovođe i naučnike, pisce i glumce, sportiste i umetnike kao i mnoge druge ličnosti pa čak i srpske običaje, moglo pomoći našim mladim naraštajima u inotranstvu ali i onima u Srbiji da saznaju –ko smo, odakle smo i šta smo!

Nažalost, akademik Nedeljković za života nije u tome uspeo ali se njegov dugogodišnji prijatelj i saradnik Aleksandar Vlajković, poštujući želju profesora Nedeljkovića, prihvatio velikog posla na sređivanju materijala za knjigu.

Posle rada dužeg od godinu dana, neposredno pred Sajam knjiga u Beogradu, objavljena je knjiga ČITANKA SRPSTVA.

Predvođeni neumornim Aleksandrom Vlajkovićem, nekadašnjim novinarem RTS za koju je svojevremeno radio kultne emisije „Srbi u svetu“, brojni stručni saradnici, naravno i uz pomoć dvadesetak poznatih imena iz srpke svakodnevnice okupljenih u Izdavačkom savetu projekta ČITANKA SRPSTVA, nastala je knjiga koja je odmah naišla na veliki interes i neverovatne pohvale stručnjaka. Čitanka je bila izložena na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Beogradu a očekuje se da će se ona ovih dana naći u knjižrama širom Srbije.

Izdavači ovog odlično dizajniranog i veoma kvalitetno odštampnog po mnogima kapitalnog dela na više od 500 stranica i sa preko 400 fotografija, su „Službeni glasnik“ iz Beograda i Skupština srpske dijaspore iz Štutgarta u Nemačkoj.

Iz razgovora sa ko-izdavačem Predragom Rakočevićem i predsednikom Izdavačkog saveta Aleksandrom Vlajkovićem smo saznali, da dalje akcije ko-izdvača iz Štutgarta idu u pravcu animiranja nemačke strane- npr. Ministarstva prosvete pokrajine Baden Virtemberg, da ta istitucija preuzme troškove štampanja knjige u većem tiražu kako bi se ČITANKA SRPSTVA besplatno delila našoj omladini u Nemačkoj. – Bila bi šteta, na razgovor se nadovezao Aleksandar Vlajković, da se ova od stučnjaka odlično ocenjena knjiga ne štampa i o trošku države Srbije, takođe u velikom tiražu. Onda bi knjiga kao poklon Vlade Republike Srbije mogla da se deli besplatno srpskoj mladeži širom sveta a ne samo u Nemačkoj.

Rakočević je naglasio, da postoje relativno dobri izgledi, naravno zahvaljujući i saradnji sa Generalnim konzulom Konuzulata Republike Srbije u Štutgartu Božidarom Vučurovićem, da se od Nemaca dobije potrebna pomoć za štampanje od 2500 do 5000 primeraka ČITANKE SRPSTVA.

Tako bi se ispunila jedna od poslednjih želja akademika dr Dragana Nedeljkovića, večito brižnog za očuvanje našeg identiteta, da Srbi bar u Nemačkoj dobiju knjigu koja bi trebalo da bude u svakom srpskom domu kao deo pomoći protiv asimilacije.

Pomenimo da je izdavanje knjige pomogla Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije kao i kompanija NOVOSTI besplatnim ustupanjem brojnih fotografija za ilustracije u ČITANCI SRPSTVA.

(Večernje novosti)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *