Da „Južni tok“ ne postane „tužni tok“

Da „Južni tok“ ne postane „tužni tok“

5 децембра 2013

miroslav-parovicPiše: Miroslav Parović

Posle višemesečnog i na trenutke tragikomičnog natezanja oko početka izgranje Južnog toka kroz Srbiju, pale su zakletve i uveravanja da će sve biti u redu i da niko u Srbiji ne radi protiv ovog projekta. Naravno, svima nam je jasno da mnogo njih radi na tome da se Južni tok ne izgradi i da su njihova uveravanja u suprotno u ovom trenutku iznuđena.

No hajde da se za trenutak ne bavimo onima koji rade protiv jer je njihova agenda jasna i da počnemo da se bavimo pitanjima na koje odgovore moramo da damo mi koji se za Južni tok zalažemo. Jedno od prvih pitanja koje traži odgovor jeste to ko će graditi tih otprilike 420 kilometara gasovoda kroz Srbiju?

Da bi se na ovo pitanje kvalitetno odgovorilo, prvo se moraju znati ulazni podaci o karakteristikama koje izođač radova mora da ima. Na osnovu idejnog rešenja projekta Južni tok, može se reći sledeće:

1. Izvođač radova mora da ima stručni rukovodeći kadar (pre svega kvalitetne inženjere različitog profila);

2. Mora da ima najmanje 3.000 (čak i više) zaposlelnih;

3. Mora da ima adekvatnu mehanizaciju;

4. Mora da obezbedi garanciju za dobro izvršenje posla.

ŠTA MOGU SRPSKE FIRME?

Šta od navedenog poseduju firme u Srbiji? Odgovori su sledeći:

1. Stručni rukovodeći kadar postoji delimično. Deficitarni su pre svega oni kadrovi koji bi vršili kvalitetan nadzor nad građevinskim radovima ovakvog obima. Deficit je u najvećoj meri uslovljen time što se u Srbiji već više od dve decenije nije gradio nijedan ozbiljan gasovodni ili naftovodni kapacitet, tako da nije bilo mogućnosti da se odškoluju kvalitetni kadrovi;

2. U Srbiji ne postoji građevinska firma sa više od 500 stalno zaposlenih. Razlog je loša privatizacija, koja je nekadašnje gigante poput GIG Banata, Budućnosti, Komgrapa, Rada, Trudbenika i dr. dovela ili do stečaja ili ih svela na nivo zanatske radnje;

3. Sem što u Srbiji više ne postoji nijedna ozbiljna građevinska firma, ne postoji više ni mehanizacija koja je neophodna za izvođenje radova na Južnom toku. Primera radi, nedostaju veliki rovokopači;

4. Imajući u vidu sve ranije izneseno, slobodno se može reći da za projekat koji vredi oko 1,9 milijardi evra ne postoji nijedan pravni subjekat u Srbiji a da je sposoban da izda garanciju za dobro izvršenje posla.

PREDLOG REŠENJA

Iznesene činjenice jasno nam ukazuju na to da, ukoliko hitno nešto ne učinimo, gro zarade od posla izgranje Južnog toka otići će u ruke stranim kompanijama, dok će srpske firme kao podizvođači dobiti mrvce. Ono što se ipak može učiniti da srpski građevinari dobiju posao veka jeste sledeće:

1. Osnaživanje postojećih tehničkih instituta (koji mahom rade pri fakultetima) kako bi se u njima okupio stručni kadar spoban za rukovođenje projektom ovakve složenosti i obima;

2. Usvajanje i provođenje državne strategije za ukrupnjavanje građevinske operative. Cilj ove strategije mora da bude da se u Srbiji napravi makar jedan „zdrav“ građevinski konzorcijum koji bi uposlio nekoliko hiljada radnika;

3. Država mora da napravi inventar velikih građevniskih mašina i da se utvrdi da li npr. Vojska Srbije poseduje velike rovokopače ili da li postoje rashodovane mašine u bivšim građevinskim gigantima koje se mogu remontovati;

4. Država mora da dâ suverenu garanciju za povraćaj kredita i da time omogući finasijski preduslov da naše građevinske firme (udružene u konzorcijume) uopšte učestvuju.

Vremena nema mnogo i, ako ne želimo da nas događaji opet preteknu i da na koncu ponovo dođemo u poziciju da se vajkamo kako u našoj zemlji radimo za druge − moramo prestati da se samo bavimo geostrateškim značajem Južnog toka (što je neupitno) i da počnemo da tražimo i ekonomsku korist od ovog projekta. Važno je da kao ljudi pozivamo na to i da stavimo sve svoje kapacitete na raspolaganje Otadžbini.

(Nastaviće se)

Autor je zamenik predsednika Treće Srbije

(Standard.rs)

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u