Друштво српских домаћина позвало Србију: Спречимо продају наше земље странцима!

Društvo srpskih domaćina pozvalo Srbiju: Sprečimo prodaju naše zemlje strancima!

17 jula 2017

DRUŠTVO srpskih domaćina pokrenulo je društvenu kampanju pod sloganom: „Zemlja je svetinja – zaustavimo prodaju zemlje strancima!“.

Društvo je istovremeno javnosti predočilo činjenice bitne za promišljanje o zabrani prodaje zemlje strancima:

• Zemljište je majka svih stvari! (kineska narodna izreka)

• Zemljište je prirodni resurs i čini suverenu teritoriju svake države. Zato sticanje vlasništva stranaca na delu teritorije Srbije znači prodaju dela suverene teritorije države Srbije.

• Za stvaranje 1 sm zemljišta u prirodi, u zavisnosti od geološke podloge, potrebno je 1.000 do 25.000 godina.

• Za stvaranje novih 20 sm obradivog zemljišta – koliko se uobičajeno ore za ratarske useve, potreban je period od 20.000 do 500.000 godina, odnosno epohe života 267 do 6.667 generacija ljudi (sa 75 godina njihove prosečne starosti).

• Zemljište kao prirodni resurs je neumnoživo, neprenosivo i neuništivo – ukoliko korisnik sa njim gazduje kao „dobar domaćin“.

• Zemljište po pravilu nije rezultat ljudskog rada – izuzimajući ulaganja u radove privođenja za poljoprivrednu proizvodnju (isušivanje močvara, sprečavanje erozije, zaštita od poplava) i uređenje zemljišne teritorije za ekonomičniju proizvodnju (komasacija, arondacija).

• Na današnjem nivou tehnike i tehnologije poljoprivredne proizvodnje, smatra se da se sa jednog hektara može obezbediti hrana za pet stanovnika (20 ari po stanovniku).

• Između poslednja dva potpuna popisa poljoprivrede (1960 – 2012), raspoloživo poljoprivredno zemljište u Srbiji (Vojvodina i centralna Srbija) je, po osnovu zauzimanja za nepoljoprivredne namene i prevođenja u šumsko zemljište, smanjeno za 1.493.000 ha (prosečno godišnje za 28.712 ha) – sa koga je moglo da se prehrani 7,5 miliona stanovnika!

• Zato moramo shvatiti da Srbija više nije „bogata“ poljoprivrednim zemljištem, jer na području Vojvodine i centralne Srbije, prema Popisu poljoprivrede iz 2012. godine, raspoloživo poljoprivredno zemljište čini manje od polovine ukupne teritorije (49,8%), a u 8 od ukupno 25 regiona odnosno u čak 47 od ukupno 166 opština sa manje od 20 ari raspoloživog poljoprivrednog zemljišta po stanovniku!

• U Izraelu kao kapitalističkoj državi – 99,75% poljoprivrednog zemljišta je u državnoj ili paradržavnoj svojini, a njihovi poljoprivrednici mogu ga samo zakupiti na period do 49 godina.

• U Danskoj kao kapitalističkoj državi i članici Evropske unije, poljoprivrednici mogu kupiti najviše do 300 ha zemljišta – uz obavezu da vlasnik sa članovima svog domaćinstva i živi na farmi.

• Mađarska je, posle prijema u punopravno članstvo Evropske unije imala zabranu prodaje poljoprivrednog zemljišta kupcima iz drugih država Evropske unije 7+4 godine, ali je pre isteka 11-godišnje zabrane i neposredno pred početak prodaje promenila svoj Ustav i zabranila prodaju poljoprivrednog zemljišta svim strancima.

• Srbija će biti prva država u Evropi koja je tek na početku pregovora o ukupno 35 tematskih poglavlja usaglašavanja sa „pravnim tekovinama“ za pridruživanje Evropskoj uniji – od kojih je do sada „privremeno zatvorila“ svega dva poglavlja, a po članu 63 Sporazuma i stabilizaciji biće u obavezi da od 1. septembra 2017. godine prodaje poljoprivredno zemljište (i druge nepokretnosti) kupcima iz Evropske unije pod istim uslovima kao i svojim građanima!?

• Srbija će biti jedina država u Evropi koja je tek u postupku pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji i moraće od 1. septembra 2017. godine da poljoprivredno zemljište (i druge nepokretnosti) prodaje kupcima iz Evropske unije pod istim uslovima kao i svojim građanima – a da pri tome srpski poljoprivrednici još nisu počeli da koriste nijedan evro-cent od svega 175 miliona evra odobrenih iz budžeta Evropske unije za poboljšanje konkurentnosti poljoprivrede i ravnomerniji razvoj ruralnih područja, odnosno godišnje ukupno 25.000.000 evra ili prosečno po 5.504,2 evra svakom od 5.542 „ostalih naselja“ (u Srbiji zvanično ne postoje sela kao kategorija naselja!?) ili prosečno po 39,6 evra svakom od 631.522 poljoprivrednih gazdinstava (po Popisu poljoprivrede iz 2012. godine) – koliko joj je Evropska unija „velikodušno“ odobrila za budžetski period od 2014. do 2020. godine!

• Koliko vredi Poljoprivredna korporacija Beograd – računajući samo 28.500 ha zemljišta, sa kojim se može prehraniti 142.500 stanovnika godišnje? Verovali ili ne – minimalno čak 6.249.301,875 miliona US$ (142.500 stanovnika x 75 godina x 365 dana x 3 obroka x 2 US$ po obroku x 267 generacija).

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *