Džihadisti Iraka i Levanta ekstremniji od Al Kaide

Džihadisti Iraka i Levanta ekstremniji od Al Kaide

1 јула 2014

iracke-specijalne-jedinice-se-spremaju-za-borbuProglašenje kalifata na teritoriji koju kontrolišu ekstremisti Islamske države Iraka i Levanta (Idil), sem velikog ideološkog i teološkog značaja, predstavlja i svojevrsnu objavu rata Zapadu i Al Kaidi. Ovakvim potezom Idil se nameće kao predvodnik islamskog sveta i baca rukavicu Al Kaidi kao dosad neprikosnovenom lideru globalnog džihadističkog pokreta. Poznavaoci prilika su saglasni da ukoliko izostane žestok odgovor Al Kaide, stvaranje kalifata će bez sumnje značiti kraj Bin Ladenovog legata i vizije.

„Za ideološke džihadiste kalifat je krajnji cilj i u njihovim očima Idil se primakao ostvarenju tog sna više od bilo koga drugog. U tom smislu njihove vođe smatraju da zaslužuju odanost svih islamskih vernika”, ocenjuje za „Gardijan” Piter Niman, iz Međunarodnog centra za proučavanje radikalnih pokreta.

On smatra da proglašavanjem kalifata džihadisti demonstriraju koliko su samopouzdanja stekli nakon spektakularnog napredovanja u Iraku i povlačenja iračkih snaga bezbednosti. „Nakon osvajanja grada Mosula nisu izgubili ništa od poleta koji su imali. Naprotiv, nastavili su da zauzimaju nove teritorije, a u tom procesu su im se pridruživali džihadisti iz drugih grupa.”

Proglašenje kalifata pod imenom Islamska država podrazumeva i izbacivanje dosadašnjih odrednica Irak i Levant iz imena džihadističkog pokreta, kao i dodeljivanje titule kalifa njihovom lideru Abuu Bakru el Bagdadiju.

Sam termin kalif vuče koren iz arapskog jezika, što znači naslednik, čime se ukazuje da je Bagdadi jedini legitimni naslednik proroka Muhameda.

Posle prva četiri kalifa koji su nasledili Muhameda, kalifat je doživeo svoje zlatno doba u vreme dinastije Omajada od 661. do 750. godine, a kasnije pod Abasidima, od 750. do 1517. Ovaj sistem vladavine ukinut je padom Osmanskog carstva 1924. godine.

Kalifat je sistem vladavine u kojem je vrhovni vladar zakoniti naslednik Muhameda, ali to nije nasledan položaj, već se bira među najpobožnijim i najobrazovanijim muslimanima. U ovakvom obliku državnog uređenja zakoni se uglavnom određuju u skladu sa islamskom etikom.

Iznenađujući napredak džihadista u Iraku, kao i proglašavanje islamskog kalifata, ima gotovo magnetnu privlačnost za njihove simpatizere širom sveta, među kojima ima državljana najmoćnijih zemalja zapada. Znak za uzbunu obaveštajnih službi, pre svega Velike Britanije i SAD, bio je nedavni video-snimak na kojem britanski državljani koji ratuju u Siriji pozivaju druge muslimane iz Ujedinjenog Kraljevstva da im se pridruže.

Ostrvski mediji su proteklih dana izveštavali o sve većem broju mladih britanskih muslimana koji su se pridružili Idilu, a premijer Dejvid Kameron je ocenio da oni predstavljaju „najveću pretnju po nacionalnu bezbednost koja danas postoji”.

I američki predsednik Barak Obama je izjavio da sve veća pretnja dolazi od islamista prekaljenih u borbama u Siriji i Iraku, koji mogu sa evropskim pasošima ući u SAD. On je za televiziju Ej-Bi-Si kazao da SAD moraju poboljšati sistem nadzora, izviđanja i prikupljanja obaveštajnih podataka kako bi neutralisali taj rizik, kao i da će u svemu tome imati ulogu i Specijalne snage SAD. Obama je takođe dodao da bi mogli biti upotrebljeni i vojni udari protiv organizacija koje mogu nauditi SAD, preneo je AP.

Agencija navodi da je Amerika tokom čitavog predsedničkog mandata Baraka Obame suočena sa ozbiljnim pretnjama od Evropljana kao i nekih drugih koji su primili džihad.

Misteriozni „novi Bin Laden”

Od svih istaknutih džihadističkih lidera Abu Bakr el Bagdadi (43), vođa Idila, jeste najmisteriozniji. Izbegavanje javnog eksponiranja njegov je zaštitni znak, a navodno i u komunikaciji sa saborcima ne skida masku zbog čega je stekao nadimak „nevidljivi šeik”. Zbog uticaja u svetu ekstremizma, mnogi ga, međutim, nazivaju novim Osamom bin Ladenom, a američka administracija za njegovu glavu ili informaciju o lokaciji gde se skriva nudi 10 miliona dolara.

Od malo dostupnih podataka (postoje samo dve njegove fotografije koje cirkulišu u obaveštajnim krugovima) zna se da, suprotno imenu koje nosi, nije rođen u Bagdadu nego stotinak kilometara severnije u gradu Samari. Zna se i da je doktorirao u oblasti islamskih nauka na Univerzitetu u Bagdadu.

Postoje, međutim, najmanje dve verzije kako se odao džihadu. Po prvoj je džihadističkom pokretu pristupio još u vreme Sadama Huseina, a po drugoj koren njegovog radikalizma treba tražiti u periodu kada je boravio u zatvoru Kamp Buka. Dok se peo na komandnoj lestvici, postajao je prepoznatljiv po brutalnosti, šokantnoj i za prekaljene džihadiste. Čuvena su javna pogubljenja na kojima je kažnjavao sve za koje se sumnjalo da pomažu Amerikancima, a po istoj svireposti se proslavio i za vreme borbe u Siriji.

U kreiranju slike o Abuu Bakru el Bagdadiju važnu ulogu igraju islamistički naučnici koji slici brutalnosti nastoje da dodaju i primesu širine i mudrosti pa ga često opisuju kao „filozofa džihada”. Pravi cilja takvog spinovanja je da se poveća osnovanost njegovih pretenzija za rukovođenje celokupnim islamskim svetom.

Za razliku od zamagljenosti biografije, ne postoji apsolutno nimalo misterije oko toga šta Bagdadi želi. On veruje da svi muslimani sveta treba da žive u jednoj zemlji u kojoj će na snazi biti šerijatski zakon, a prvi korak ka tom cilju jeste uspostavljanje kalifata na teritoriji Sirije i Iraka.

(Politika)

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u