Ekonomija Rusije zove!

Ekonomija Rusije zove!

4 октобра 2013

pol-marina-ragusPiše: Marina Raguš

Peti po redu VTB investicioni forum „Novi horizonti rasta-kako ih dostići“ okupio je investitore iz Rusije i međunarodne investicione zajednice pokušavajući da učvrsti platformu buduće privredne i ekonomske strukture sile u usponu.Naravno, kada je reč o ekonomiji ne može se, u međusobno povezanom svetu, govoriti o jedinstvenoj platformi prepoznatljivoj za jednu zemlju, već o trasi koja će oko sebe okupiti one države i nacije koje su prepoznale svoju šansu za privredni oporavak. Ovaj Forum treba posmatrati iz te perspektive. Rusija, koja je na stopu do mesta pete svetske ekonomije i vodeće evropske ekonomije, prema rečima prvog čoveka Ruske Federacije ispred sebe ima strateški velike ciljeve do kojih može doći samo uz velika zalaganja i značajne reforme:

„Jasno je da smo odmah iza Nemačke“, rekao je Vladimir Putin u svom obraćanju učesnicima Foruma „Naš BDP per capita i nivo potrošnje slični su zemljama EU. Ali ovde i prestaju dobre vesti. Mi smo više od duplo iza razvijenih ekonomija poredeći produktivnost rada. Ovaj jaz između nivoa potrošnje i efikasnosti nesumnjivo je opasan. Da živimo od naših prirodnih resursa na račun budućih generacija, i da trošimo i delimo bogatstvo koje nismo zaradili, ne može biti održivo i dugoročno“, bio je izričit predsednik Rusije. Povećanje efikasnosti i modernizacija tržišta rada koje svojim kvalitetom mora biti konkurentno svetskom tržištu na vrhu su lestvice zadatih ciljeva koje Rusija mora da ostvari u narednom periodu. Predstavljajući, tek, nekoliko regionalnih primera, Vladimir Putin posebno je naglasio da će u perspektivi zahtevati reformu zakonodavstva, modernizaciju državnih kompanija i ulaganje u otvaranje novih i razvoj postojećih malih i srednjih preduzeća. Bez imalo zadrške i fingiranja, prvi čovek Rusije je pored dijagnostifikovanja problema pružio odgovor na pitanje šta bi, zapravo trebalo uraditi :

„Iznad svega Vlada, državne vlasti moraju dati primer kada je reč o efikasnosti. Ovo se odnosi na kompanije u kojima učestvuje država, na upotrebu državne imovine kao i na sam proces kreiranja budžeta na svim nivoima od saveznog do opštinskog“ rekao je Putin. To će značiti da se obustavlja finansiranje programa koji nisu dali dovoljno dobre rezultate, s jedne strane. S druge strane, socijalna davanja će se nastaviti a neka od njih biće i uvećana. Regioni Dalekog istoka i Bajkala dobiće značajna sredstva za razvoj. Paralelno sa navedenim aktivnostima ruski Predsednik odredio je mapu puta ekonomije i poslovanja Ruske Federacije. Poboljšanje poslovnog ambijenta, uz prethodno racionalizovanje poreske administracije biće, takođe, veliki izazov za nadležna ministarstva, kako bi se povećala ekonomska efikasnost. Otvaranje tržišta i privlačenje stranih investicija uz smanjenje domaćih troškova trebalo bi da rezultira primenu Nacionalne Poslovne Inicijative koju je Putin predstavio na petom Investicionom Forumu.

Prvi čovek Rusije želi otvaranje novih radnih mesta, poboljšanje uslova rada, dobre zarade i zdravo i moderno tržište: „Četiri ruska regiona kreirala su oko 55 000 novih radnih mesta u proteklom periodu. Od toga, 16 000 u Tatarstanu, više od 14 000 u regionima Belgorod i Čeljabinsk. Region Kaluga otvorio je 3 000 radnih mesta u 2013. godini, region Sverdlovsk šest hiljada,“ naglasio je Putin. Međutim, za ekonomiju koja želi primat u Evropi i svetu to su tek nagoveštaji rada na uvećanju efikasnosti i modernizovanju tržišta radne snage, državne uprave, izgradnje infrastrukture. Dakle na uklanjanju svih prepreka koje su činile da aktualna sila u usponu decenijama tavori pod neodgovornim rukovodstvom. Rusija danas ide napred i nema vremena za eksperimente koji su joj u prošlosti polomili poluge unutrašnje snage i međunarodnu poziciju sile. Ona je otvorena skoro peta svetska ekonomija koja je samo u prethodnih pola godine za tri puta uvećala nivo stranih investicija. Postepeno izgrađujući model odgovorne poreske politike i socijalne države koja će garantovati prava ugroženim društvenim grupama, Ruska Federacija postaje primer zemlje koja je uspela da se održi uprkos izazovima koje je svetska finansijska i ekonomska kriza donela svim članicama međunarodne zajednice. Mnoge države su potonule u bankropstvo ili su blizu njega, za Istok u usponu, plimni talas svetske krize bio je tek vetar upozorenja sa horizonta na kojem je danas (pre)ostala samo ideja o velikom i razvijenom atlantskom Zapadu.

Tako je početak oktobra tekuće godine svetu predstavio dva primera projekata uređenja države:Rusiju na petom investicionom Forumu i SAD koja je poslala na prinudne (neplaćene) odmore 800 000 državnih službenika. Budžet koji nije prošao volju Republikanaca po pitanju Obaminog zdravstvenog programa uslovio je zatvaranje rada državnih institucija i prouzrokovao kolaps sistema koji je pružao razne usluge. Tako su Sjedinjene Američke Države kolabirale prvi put posle sedamnaest godina. Prema procenama stručnjaka ovaj događaj će američku ekonomiju koštati oko 10 milijardi dolara nedeljno, prošle nedelje Siti grupa je objavila da prema njihovim procenama samo jednonedeljno zatvaranje državne administracije SAD će koštati 0,1 odsto njene nacionalne ekonomije. „SAD su delimično obustavljale rad Vlade sedamnaest puta od 1977. Godine, od nekoliko sati do nekoliko dana. Tokom mandata Bila Klintona Vlada je bila „zatvorena“ dvadesetjedan dan: od decembra 1996 do januara 1997. godine. Gubici koji su nastali u tom periodu procenjuju se na dve milijarde američkih dolara“. Ovaj put stvari su znatno drugčije. Reakcije koje su usledile od američkih zapadnih partnera više nego ukazuju na preku potrebu Starog kontinenta da preispita američko „vođstvo“ u svim sferama gde je korporativna Amerika odredila svoj interes. Postavljaju se glasna i javna pitanja od: poverenja u dolar kao u valutu, do poverenja u sistem koji je zbog pohlepe neoliberalne korporativne zajednice pojeo sam sebe.

Na marginama mnogih zvaničnih reakcija i brokerskih spekulacija sa mnogih svetskih berzi, može se naslutiti i dijagnostikovanje situacije unutar SAD kao obračun korporacija s Obamom koji im nije „dao“ još jednu ozbiljnu ratnu zonu kakva je mogla da bude kriza u Siriji.Ovo je, dakle, vrlo ozbiljna državna kriza unutar same Amerike koja preti da poremeti odnose unutar zajednice zapadnih jastrebova koji su tako gorljivo jurišali na sve što im može doneti profit. S obzirom da je SAD nametala arhitekturu međunarodnoj zajednici koja je radila samo i jedino u njenom interesu, postavlja se pitanje šta je od te arhitekture sada (pre)ostalo i kako će izgledati „izlazna strategija“ korporativne Amerike. Jedan od scenarija jeste da će se intezivirati krize „niskog“ inteziteta; drugi, sada malo verovatan, jeste da će neko preko Atlantika odlučiti da preotme državu korporacijama. Dakle, kako trenutno stvari stoje a nikako ne smemo potcenjivati korporativnu logiku i moć sve su prilike da ćemo svedočiti sve učestalijim napadima na rukovodstvo Rusije kako preko main stream medija, preko nevladinih organizacija koje se finansiraju iz zapadnih vrlo diskutabilnih fondova a deluju na teritoriji Ruske Federacije, tako do podrivanja ruskih investicija u zemljama čije elite nedvosmisleno rade u korist zapadnih finansijskih centara moći.

Svakako pred nama se nalazi vrlo zanimljiv period spoljnopolitičkih i ekonomskih dešavanja koja će pratiti turbulencije na liniji Istok-Zapad do konačnog ozvaničenja nove arhitekture sveta uređene prema multipolarnim interesima svetskih sila.Nekada bi te turbulencije prerasle u svetske ratove. Danas, s postojećim nuklearnim silama sasvim je izvesno da će se sukobi velikih premeštati na tradicionalna žarišta koja se nekako već „nameste“ za odmeravanja snaga. U tom kontekstu ne treba se zavaravati da će i Balkan biti pošteđen potresa. U kom smeru oni mogu da krenu? To, već, spada u oblast više matematike i rešavanje komplikovanih jednačina sa (mnogo) više (ne)poznatih. Sledeći pomenute primere dobre i loše prakse upravljanja državom sa Istočne i Zapadne hemisfere, odgovor bi trebalo da bude više nego jasan. Međutim, da li (pro)zapadne političke i ekonomske „elite“ mogu ili smeju (sve i da hoće) da krenu pravcem primera dobre prakse kakva je današnja Ruska Federacija? Čini se da je pretpostavka njihovih mandata upravo zona zabrane leta nad ruskim nebom. Iako retorika rukovodstava lidera zapadnog Balkana podseća ne nekadašnju „bivše-jugoslovensku“, praksa potvrđuje cementiranje sudbine ovog dela sveta (sa vašingtonsko-briselskom bezalternativnom perspektivom) bar za još jedan mandat…ma koliko on trajao.

(Fondsk.ru)

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u