Eu zavrće ruku kandidatima

Eu zavrće ruku kandidatima

4 септембра 2014

iskenderovPiše: Petar Iskenderov

Nastavljajući da u stopu prati SAD, EU je pojačala pritisak na zemlje koje ne ulaze u sastav te organizacije, kako bi ih primorala da se prisajedine antiruskim sankcijama. Kao poluga se koristi njihova težlja, planovi i zablude po pitanju evrointegracija.

Ruska zabrana na uvoz niza prehrambenih proizvoda iz EU nije za šalu i to je uznemirilo Brisel. Rukovodstvo EU u tome ne vidi samo konkretne gubitke – iako i oni iznose reda 12 milijardi eura – koliko realnu pretnju da će se lišiti pozicija na ruskom tržištu. Uostalom, pre ili kasnije će se “rat sankcijama” završiti, a na mesto izvoznika iz EU doći će zemlje iz Južne Amerike, jugo-istočne Azije, države ZNG-a i jugo-istočne Evrope koje imaju tradicionalno bliske veze sa Rusijom.

Nije iznenađenje ni što je EU požurila da forsira događaje – ali ne po pitanju smanjenja zategnutosti u sopstvenim odnosima sa Moskvom, već po pitanju stvaranja novih linija podele i “trgovinskih frontova”. Praktično ultimativni zahtevi da se pridruže sankcijama Evropske Unije upućeni su Srbiji, Bosni i Hercegovini, Moldaviji i drugim zemljama koje nameravaju da stupe u EU. Ne obavezujući se nikakvim dopunskim obavezama po pitanju prijema tih zemalja u EU, ili bar pokrića neizbežnih finansijskih gubitaka, Evropska Unija im je predočila neophodnost zamrzavanja daljeg razvoja trgovinsko-ekonomske saradnje sa Moskvom. Posebno negodovanje evropskih zvaničnika izazvala je procedura državnih subvencija za isporuke u Rusiju. Upravo je odustajanje od sličnih subvencija sekretar za medije Evropske komisije Petar Stano požurio da nazove “kontruktivnim pristupom” pitanju.

U delu gore-navedenih država – ultimatum iz Brisela je naišao na adekvatnu ocenu. Razume se, teško je bilo od Srba i Moldavaca očekivati kategoričko odbijanje razmatranja zahteva EU. Međutim, njihovi državni činovnici su izjavili da nameravaju da i dalje razvijaju saradnju sa Rusijom. “Evropa je zahtevala da ne dajemo subvencije, no, mi to nismo ni nameravali. Za tim nema potrebe” – istakao je premijer Aleksandar Vučić. Prema njegovim rečima “očigledna je potreba ruskih trgovačkih giganata za prehrambenim proizvodima i naši proizvođači mogu da izvoze sve što imaju”. Premijer Vučić je napomenuo da je stupanje Srbije u EU njen strateški cilj, ali Beograd mora “sačuvati dobre i prijateljske odnose sa Rusijom”. A ministar inostranih poslova I. Dačić bio je još jasniji, pozivajući na ukidanje antiruskih sankcija.

Sličnu poziciju iznela je i Republika Srpska, koja ulazi u sastav BiH. Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović je poziv EU trećim zemljama – posebno prema državama-kandidatima za pristupanje Evropskoj Uniji – da se uzdrže od bilo kakvih mera koje podstiču jačanje izvoza u Rusiju, nazvala licemernim. “Prilično je licemerno zemljama-kandidatima za koje je neizvesno da li će uopšte u narednih 20 godina postati članice EU, predlagati da se uzdrže od bilo čega što bi im moglo pomoći da poboljšaju svoje ekonomske prilike” – izjavila je ona. Predsednik vlade RS je uverena da cela BiH treba da “iskoristi svaku mogućnost za izvoz svojih proizvoda u Rusiju i na druga tržišta”.

Takođe i Moldavija, bez obzira na sve svoje prozapadno opredeljenje, kategorički je protiv toga da se sa Rusijom razgovara jezikom sankcija i ultimatuma. Jurij Ljanka, premijer Modavije, potvrdio je da niz lokalnih političara zahteva od vlasti u Kišinjevu da se prisajedine antiruskim sankcijama, međutim, pozicija kabineta je principijelno drugačija: “Vlada to pitanje ne razmatra”. “Ja odgovaram za rad kabineta i zbog toga mogu reći da mi smatramo da je neophodno nastaviti dijalog i saradnju sa Rusijom” – istakao je Jurij Ljanka.

Zbog toga ne čudi da u redovima EU jača opozicija samoubilačkoj rusofobskoj politici Brisela. Premijer Mađarske Viktor Orban predstavlja jednog od najaktivnijih pristalica razvoja trgovačko-ekonomskih veza sa Moskvom. Govoreći nedavno pred mađarskim diplomatskim korom, on je izjavio da će tražiti podršku i drugih zemalja-članica EU u cilju poboljšanja odnosa sa Rusijom. On je diplomatama uputio upozorenje da ne rade na daljem zahlađenju odnosa sa Moskvom: “EU svakodnevno dobija od strane Moskve sve jači odgovor na sankcije. To je loše ne samo za Mađarsku, nego za čitavu Evropsku Uniju. Mi moramo da nađemo saradnike među zemljama-članicama EU koje su zainteresovane za slabljenje uticaja tog neželjenog procesa razjedinjenosti”. U vezi sa tim šef mađarske vlade je priznao negativan uticaj razjedinjenosti zemalja centralne i jugo-istočne Evrope po pitanju razvoja odnosa sa Rusijom. Prema rečima V. Orbana, Poljska i pribaltičke zemlje razmatraju rusko pitanje prevashodno iz ugla bezbednosti, dok Mađarska gleda na Rusiju kao na poslovnog partnera i razmatra druge aspekte nastale situacije kao drugorazredne. U skorije vreme biće jasno u kom svojstvu Srbija gleda na Rusiju.

(Fondsk.ru)

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u