Evropa – mobilizacija protiv evrodžihada

Evropa – mobilizacija protiv evrodžihada

9 maja 2014

360_lebanon_jihadist_0103U Briselu je 8. i 9. maja održan međunarodni susret predstavnika Evropske unije i drugih zemalja, čiji građani ratuju u Siriji na strani terorista. U njoj su učestvovali stručanjci vlada i činovnici država EU, kao i predstavnici MIP, imigracionih nadleštava, policijskih snaga i antiterorističkih uprava iz SAD, Turske, Maroka i Tunisa.

Glavna tema je bila: kako se suprostaviti novoobraćenim evropskim pristalicama džihada koji će posle sirijske krize neizbežno početi da se vraćaju u Stari svet? Paradoks situacije se sastoji u tome što vlade EU i SAD traže puteve za borbu protiv islamista, koje sami gaje.

Evropa je sad došla do onoga na šta su stručnjaci za radikalne pokrete islama upozoravali još pre početka građanskog rata u Siriji 2011. godine. Upozoravali su – ne treba se igrati s islamskim radikalizmom i ne treba u Siriji podržavati pristalice džihada i „Al Kaide“, samo zbog toga što se Zapadu ne sviđa u potpunosti svetovni režim predsednika Sirije Bašara Asada. Ovo će podsticati evropske muslimane na to da u svojstvu najamnika stupe u radikalne islamske borbene grupe u Siriji. I to će imati teške posledice po samu Evropu. Upravo to se i dogodilo.

Niko ne zna tačan broj stranih najamnika u Siriji. Po podacima britanskih istraživanja, u Siriji ratuju ekstremisti iz 70 država sveta. Evropljana među njima, kao se priča, ima od 2 do 5 hiljada. Neki analitičari čak navode cifru od 11 hiljada. Glavni „isporučioci“ evropskih muslimana sirijskim opozicionim vojskama su: Francuska, Britanija, Nemačka, Belgija, Holandija, Norveška i Irska.

Sama činjenica da u Siriji ratuje na hiljade sledbenika „Al Kaide“ i pristalica džihada iz Evrope mora biti uznemiravajuća, ističe profesor Piter Nojman (Prof. Peter Neumann), rukovodilac Međunarodnog centra za istraživanja radikalizacije iz londonskog King’s College (International Center for the Study of Radicalisation King’s College). Ali, ovde se mogu videti tendencije koje su mnogo opasnije i po Evropu i po ostali svet. Pristalice „Al Kaide“ su za svega godinu dana uspele da okupe takvu „stranu vojsku“ za Siriju, za čije formiranje je, kad se radilo o Avganistanu ili Iraku bilo potrebno 4-5 godina, podseća Nojman: http://www.youtube.com/watch?v=YxcwhXk47dQ

U Siriji može ratovati do 11 hiljada stranih boraca iz Evrope. U situaciji ukupnog broja boraca to možda i nije tako upečatljivo: u pitanju je svega 10 procenata antiasadovskih borbenih odreda. Međutim, čista aritmetika nikoga ne bi smela da prevari. Polazeći od broja stranih boraca u zemlji može se reći da je sirijski konflikt video najveću međunarodnu mobilizaciju džihadskih snaga od vremena avganistanskog rata 80-ih godina prošlog veka. Posledice ovakve mobilizacije će biti izuzetno ozbiljne.

Povratak sopstvenih građana „nastrojenih“ na nepomirljivi islam je Evropu počeo da brine još pred sam kraj 2012. godine. Upravo tada su otkrivene činjenice masovnog regrutovanja muslimana za borbu u Siriji uz pomoć internet-resursa. Istina, tada je bilo reči o svega hiljadu i po evropskih boraca u Siriji. Sad ih ima tri ili čak četiri puta više.

Francuzi su na prvom mestu, pošto je ova zemlja prva u EU po broju muslimanskih stanovnika. Priča se da u Sirji ratuje od 600 do preko hiljadu francuskih muslimana. Najveća opasnost je u tome što će se ovi francuski ekstremisti iz Sirije vratiti s još radikalnijim idejama i sa željom da se svete onima koji imaju drugačije stavove i drugačije razmišljaju, smatra bivši oficir francuske obaveštajne službe i stručnjak za Siriju Alen Šue.

Francuska obaveštajna služba ima vrlo dobre odnose sa svim predstavnicima muslimanske zajednice i prilično dobro kontoliše celo društvo. Problem se sastoji u tome što ovi mladi ljudi ne stupaju u kontakt s predstavnicima muslimanske zajednice u Francuskoj. Oni nisu njen deo. To su pojedinci koji prednost daju radikalnom islamu koji nema ništa zajedničko s francuskim islamom. Njih je, nažalost, teško kontrolisati.

Neke zemlje, na primer, Belgija, već zakonom anuliraju dozvole za boravak muslimanima koji su radili u Belgiji, ali za koje je otkriveno da su ratovali na strani sirijskih islamista. Međutim, to može da važi samo za one koji nisu njeni državljani, a imaju dozvolu za rad u EU.

Glavna kapija za ulazak evropskih ekstremista u Siriju ostaje Turska. Ankara tvrdi da bez pomoći EU sama ne može da kontroliše svoje porozne granice sa Sirijom. Brisel će sad tražiti novac za finansiranje ovakve kontrole. Premda, mnogo neće moći da se učini – teško da će svakom evropskom pristalici džihada moći da se odredi po jedan policajac kao pratnja.

(Glas Rusije)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *