Галерија САНУ: Отворена ризница наше учености

Galerija SANU: Otvorena riznica naše učenosti

12 decembra 2016

kd-sanu-3_620x0

PRVI predlog da Srbije dobije svoje učeno društvo stigao je od vaspitača sinova kneza Miloša, Dimitrija Tirola, 1833. godine, ali je knez procenio da za Učeno serbsko društvo u njegovoj zemlji ne postoje uslovi. Tirolova ideja zaživela je, međutim, sedam godina kasnije, kada na vlast stupa knez Mihailo, kome Jovan Sterija Popović, profesor prirodnog prava, i Atanasije Nikolić, profesor matematike, uz podršku Dimitrija Isailovića, višeg nadzornika škola, predlažu da se “po primeru drugi prosvešteni država jedno društvo učeni ljudi zavede”, koje bi se zvalo Serbska akademija nauka. Predlog im je usvojen, ali pod uslovom da naziv bude Društvo Srbske Slovesnosti, pa je knez Mihailo u obliku uredbe 7. novembra 1841. izdao Ustav i Ustrojenje ovog učenog društva.

Od ove tačke, već na samom ulazu u Galeriju SANU, na izložbi kojom se obeležava 175 godina naše najelitnije institucije, posetioci mogu na vremenskoj liniji da prate sve značajne događaje u njenoj bogatoj i znamenitoj istoriji. Povodom jubileja, pred publikom su i vredna dokumenta, knjige, predmeti, umetnička dela, koja baštine Arhiv, Bibliteka i Galerija SANU, u svojim riznicama i legatima.

Tu su, između ostalog, lični primerak Vukovog Rječnika, njegov Bukvar i prva diploma, pismo koje uputio Paunu Jankoviću, ali i čuveni Spomenar njegove ćerke Mine. Od vrednih i retko viđenih eksponata pred publikom su i Crkveni zbornik sa slikama Gavrila Stefanovića Venclovića, rukopis prve redakcije “Srbijanke” Sime Milutinovića Sarajlije, pismo ostavke Đure Daničića na mesto sekretara Društva srpske slovesnosti, zahvalnica Artura Evansa na izbor za dopisnog člana Srpskog učenog društva, ali i primerak Didroove enciklopedije iz 1751. (iz legata Marka Ristića)…

– Tu je ne samo građa o životu i radu oko 1.400 članova Akademije već i zapis o događajima, sukobima, uspesima i neuspesima same kuće – zapisao je u katalogu izložbe Vladimir Kostić, predsednik SANU. – Tokom dugog postojanja u različitim političkim i društvenim prilikama karakter, struktura i obim Akademije su se menjali, što se videlo i u odnosu prema vlasti, pa i u razlazima s njom, koji su nekad ispoljavani u neobičnim vidovima.

Autori ove izložbe, sa akademikom Gojkom Subotićem na čelu, ističe prvi čovek SANU, želeli su da prikažu i predanost njenih članova sredini koja ih je iznedrila i njihov odnos prema zbivanjima u zemlji, njenim interesima i njenoj sudbini. Poseban segment izložbe čine i svojevrsni portreti nekih od najznačajnijih članova, kroz koje se takođe može pratiti 175 godina razvoja ove institucije. Uz Steriju i Vuka, tu su Katarina Ivanović, Stojan Novaković, Ivo Andrić, Jovan Cvijić, Branislav Nušić, Stevan Mokranjac, Feliks Kanic, Mihailo Valtrović, Dragutin, S. Milutinović, Tesla, Pupin i Milanković, Vladan Đorđević, Aleksandar Deroko, Georgije Ostrogorski, Dragoslav Srejović, Jovan Bijelić i Ljubica Marić.

Izložen je i deo iz vredne umetničke zbirke likovnih stvaralaca-akademika, predstavljen radovima Ivana Radovića, Petra Lubarde, Tome Rosandića, Uroša Predića, Nedeljka Gvozdenovića, Olge Jevrić, Ivana Tabakovića, ali paletom Radomira Reljića. Priča o 175 godina trajanja društva najumnijih i najučenijih, ispričana je i kroz interaktivni deo ove atraktivno i savremeno dizajnirane postavke (autor dizajna Igor Stepančić), a prati je i reprezentativni katalog.

KIŠOVA MAŠINA I ĆOPIĆEV DIVIT

IZ bogate riznice SANU, za ovu priliku “izronili” su i pisaća mašina Danila Kiša, divit Branka Ćopića, rukopis Andrićeve “Proklete avlije” i Nušićeve “Vlasti”, Milankovićeva “Reforma julijanskog kalendara”… Izložene su i partiture Mokranjčevih “Rukoveti” i “Liturgije Svetog Jovana”, ali i “Vizantijskog koncerta” Ljubice Marić.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *