Gardijan: Obama naredio sajber napade

Gardijan: Obama naredio sajber napade

8 juna 2013

ObamaWhiteHouseU Vašingtonu je upravo izbila nova afera koja baca neprijatno svetlo na vladu predsednika Baraka Obame, dok se ona još ispetljava iz nekoliko starih. Britanski dnevnik „Gardijan” objavio je u sredu uveče na svom sajtu izveštaj vašingtonskog dopisnika o tajnom sudskom nalogu kojim se od telekomunikacionog operatera „Verajzon” traži da „na dnevnoj bazi” Nacionalnoj bezbednosnoj agenciji dostavlja listinge telefonskih razgovora svih svojih poslovnih klijenata.

Nadležni, koje su kontaktirali i „Gardijan” i mnogi domaći mediji, nisu ovo želeli da komentarišu, ali je upadljivo da nisu ni opovrgli. Prema prvim ocenama, reč je u stvari o nastavku prakse svestranog špijuniranja Amerikanaca, ozakonjene neposredno posle velike bezbednosne krize koju je doneo napad Al Kaide 11. septembra 2001, a ovo je prva potvrda da je s tim nastavila i Obamina vlada.

Neimenovani viši funkcioner vlade juče je, ne potvrđujući verodostojnost ovog izveštaja, objasnio da podaci zahtevani pomenutim nalogom ne sadrže identitet pretplatnika niti sadržaj razgovora. Tražene informacije su, kako je rekao, „ključne za zaštitu nacije od terorističkih pretnji”, jer nadležnim službama omogućavaju da otkriju kontakte osumnjičenih terorista, a naročito one koji protiv bezbednosti SAD rade sa njene teritorije.

Obamina vlada je još pod vatrom posle otkrića da je Department pravde izdao nalog za dostavljanje listinga novinara Asošijeted presa, kako bi se otkrilo ko im je dostavio podatke o jednoj protivterorističkoj akciji.Nalog koji je u središtu nove afere izdao je tajni sud za nadzor stranih obaveštajnih podataka (FISA) i zasad nije jasno da li je u pitanju jednokratno ovlašćenje ili rutinsko produženje. Eksperti smatraju da je pre reč o ovom drugom. Nalog, inače, zabranjuje primaocu da otkrije njegovo postojanje. Izdat je 25. aprila i važi do 19. jula.

Nacionalna bezbednosna agencija (NSA) je najveća špijunska agencija. Njena nadležnost su isključivo elektronske komunikacije. Smatra se da ona rutinski „usisava” i kompjuterski (po „ključnim rečima”) filtrira gotovo sve telefonske i internet komunikacije na planetarnom nivou. Sedište joj je u Fort Midu, država Merilend, oko 40 minuta vožnje od Vašingtona.

Po njenom osnivačkom aktu iz 1952. godine, nadležna je samo za špijuniranje stranih entiteta, ali posle 11. septembra, donošenjem takozvanog „Patriotskog zakona”, njena, kao i ovlašćenja drugih tajnih službi, znatno su proširena. U stvari, navodno povećanu sigurnost (koja, kako je pokazao nedavni incident na Bostonskom maratonu, nije zagarantovana) Amerikanci su platili velikim zalaženjem države u njihovu privatnost.Iako su dostavljani listinzi (po nalogu samo za poslovne korisnike „Verajzona”) takozvani „metapodaci” (oni koji u sebi sadrže i druge), u kojima nema imena korisnika, oni sadrže sve drugo: mesto, vreme, polazni i birani broj i dužinu razgovora – na osnovu čega NSA može jednostavno da identifikuje korisnike. „Na veliko” su dostavljani podaci, kako o lokalnim i međugradskim, tako i o međunarodnim razgovorima.

O ovako sveobuhvatnom špijuniranju građana velika debata je vođena i 2006, kada je dnevnik „Ju-Es tudej” obelodanio da NSA „tajno prikuplja telefonske listinge desetine miliona Amerikanaca”, koje im dostavljaju telefonski operateri kao što su ATT, „Verajzon” i „Belsaut”. Tada je konstatovano da se tako formira najveća baza podataka koja je ikad postojala.

Da se ta praksa nastavlja, već dve godine javnost upozoravaju dva senatora iz (Obamine) Demokratske partije, Ron Vajden iz Oregona i Mark Udal iz Kolorada, inače članovi Obaveštajnog komiteta koji imaju uvid u poslove tajnih službi. Zakletva koju su potpisali sprečava ih, međutim, da o tome iznose detalje, pa su samo mogli da ukazuju na „ekstremne interpretacije” postojećih zakonskih odredbi da bi se opravdalo domaće špijuniranje bez presedana.

Ovim povodom mediji citiraju izjavu zamenika pravnog direktora Američke unije za građanske slobode (ACLU), koji kaže da sa stanovišta njegove organizacije „program ne može biti alarmantniji”. „To je isto kao kad bi Ef-Bi-Aj ispred svake kuće i stana u zemlji postavio agenta koji evidentira ko ulazi i izlazi”. „Nadzor NSA bez presedana” osudio je i Centar za ustavna prava iz Njujorka, ukazujući da ima mesta preispitivanju ustavnosti Patriotskog zakona.

(Politika)

 

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *