Neverovatna priča o tome kako je trošeno i pokradeno zlato Kraljevine Jugoslavije

Neverovatna priča o tome kako je trošeno i pokradeno zlato Kraljevine Jugoslavije

10 marta 2013

KraljPetarII_KraljicaU drugoj polovini tridesetih godina prošlog veka knez Pavle je bio duboko svestan evropske realnosti, da se versajski sistem raspada i da je Nemačka postala poluga koja stvara novi poredak. To je značilo da u toj konstelaciji odnosa Jugoslavija mora pronaći svoje mesto.

Uviđajući opasnost po zemlju i pre početka Drugog svetskog rata, Savet zemaljske odbrane Jugoslavije donosi odluku da se zlatne rezerve polako sklanjaju iz Beograda. Prvo je deo zlatnih rezervi prebačen u Englesku, u maju 1939. godine. Transport je izvršen razaračem  „Beograd”.

U Englesku je stiglo 980 sanduka u kojima se nalazilo 3. 379 zlatnih poluga. Narodna banka Kraljevine Jugoslavije u Londonu je već imala 225 zlatnih poluga, pa je ta rezerva uvećana na 44. 886, 61 kilogram. Prema svim raspoloživim podacima do kojih je došao istoričar Miodrag Janković, uoči puča 27. marta 1941. godine Kraljevina Jugoslavija je posedovala 84. 574 kilograma čistog zlata.

Posle početka Drugog svetskog rata, kada se očekivao napad na Englesku, odlučeno je da se zlato hitno prebaci u SAD. U Njujork je iz Engleske transportovan 33. 683, 51 kilogram zlata. U engleskom trezoru do kraja rata je ostalo 11. 203, 10 kilograma.

Sredinom 1940. godine organizovana su još dva transporta: zlato je povučeno iz Švajcarske i preko Atine upućeno u Njujork (344 sanduka, odnosno 14. 168, 16 kilograma čistog zlata).

Neposredno pred bombardovanje Beograda, Narodna banka Kraljevine Jugoslavije je kod Federalnih rezervi u SAD imala 41. 666 kilograma zlata.

Tih dana, tačnije 18. Marta 1941. godine, Narodna banka prodala je 20. 002 kilograma zlata za 11. 225. 000 dolara a novac je deponovan kod Brazilske banke.

U trezorima u zemlji ostalo je 10. 703, 41 kilograma: u užičkom podzemnom trezoru 9. 611, 30 i u Sarajevu 1. 089, 80 kilograma. Ovo zlato docnije su otele ustaše.

Zlato iz užičkog trezora (204 sanduka) prebačeno je u Nikšić i sklonjeno u pećinu Trebjesu. Ni tu nije dugo ostalo, već je sutradan prebačeno na aerodrom Krapino polje zbog transporta u inostranstvo. Na nikšićkom aerodromu ostalo je 190 sanduka državnog zlata.

U avione je, zbog male nosivosti i prevelikog broja  „pobegulja”, ukrcano svega 14 sanduka, sa 674 kilograma zlata. Pučistička vlada ponela je osam sanduka (385 kg) a generalitet šest (289 kg). U avionu generala Bore Mirkovića bilo je najviše, tri sanduka sa zlatom.

Zlato koje su doneli u Englesku pučisti su morali da deponuju u Engleskoj banci. Od toga su isplaćivane plate ministrima i službenicima u njihovim vladama u Londonu, kao i mesečne prinadležnosti kraljici Mariji, kralju Petru Drugom i njegovoj braći kraljevićima Tomislavu i Andreju do 1952. godine.

To nije bilo sve. Pučističke vlade – generala Simovića, Slobodana Jovanovića (dve) , Miloša Trifunovića, Božidara Purića i Ivana Šubašića – imale su na raspolaganju depozit Narodne banke Kraljevine Jugoslavije u banci Federalnih rezervi u Njujorku u iznosu od 24. 587. 814, 08 dolara. Na tom računu posle rata je ostalo neutrošeno svega 662. 757, 13 dolara. Oni su, u emigraciji, potrošili skoro 20 miliona dolara.

Od zlata koje je ostalo u Nikšiću, 100 kilograma je ukradeno u haosu oko bekstva vlade. Italijani su oteli 176 sanduka ili 8. 393, 22 kilograma. Nemci su u manastiru Ostrog zaplenili četiri sanduka sa 188, 45 kilograma. Četnici su pronašli i uzeli jedan, a Ozna pet sanduka i prenela ih u Beograd.

Posle dugogodišnjih istraživanja Reparacione komisije posle Drugog svetskog rata utvrđeno je da je u vlasništvu FNRJ ostalo 49. 033 od predratnih 84. 574 kilograma monetarnog zlata.
Šta se desilo sa 35. 541 kilogramom?

Pučisti su poarčili skoro 20 miliona dolara. Vlada SAD je procenila da je konfiskovana imovina njenih građana u Jugoslaviji, koja je objektivno vredela između tri i četiri miliona, vredna 17 miliona dolara.

Tako su  „naši saveznici” Amerikanci iz jugoslovenskog depozita od 41. 666 kilograma monetarnog zlata uzeli 15. 649, 22 kilograma i naplatili oružje, uniforme, hranu, vozila, avione – sve ono što su u vidu pomoći za vreme rata isporučili Titovim partizanima i Mihailovićevim četnicima. Što je najbitnije, naplatili su i bombe koje su pred kraj rata bacali na srpske gradove.

Ostaje činjenica da Karađorđevići nisu  „pobegli s narodnim parama”. Kralj Petar Drugi je iz Nikšića odleteo samo s ličnim prtljagom. Knez Pavle je, s porodicom, 27. Marta 1941. godine u ponoć, takođe samo s ličnim prtljagom, ukrcan u voz koji ga je odvezao u Grčku, gde je predat Englezima, koji su ga internirali u Keniju.

(Ivan Miladinović – Politika)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *