Град убија село

Grad ubija selo

3 juna 2015

dejana-ivanovic-460Piše: Dejana Ivanović

Ko ne plati na mostu platiće na ćupriji. Na ovu narodnu izreku država je, makar kad je reč o protivgradnoj zaštiti, potpuno zaboravila, iako svake godine daleko više plaća na ćupriji – jer se šteta nastala od grada procenjuje u stotinama miliona evra.

U novu sezonu grada ušli smo bez raketa i strelaca, ali i novca u državnoj kasi za njih. Umesto 15. aprila, projektili za gađanje gradonosnih oblaka su na većinu od oko 1.600 protivgradnih stanica dopremljeni sa zakašnjenjem od mesec i više dana. Za to vreme grad je mlatio useve bez zaštite. Tek kada je uzeo danak, nadležni su malo odrešili kesu i kupili 3.000 raketa – što nikako nije dovoljno za sezonu. Posle pobune strelaca, koji su, sasvim logično, rešili da ne rade dok ih ne plate, obezbeđen je i deo novca za njihova primanja.

Da nas je grad ovog maja zadesio prvi put u pedeset godina, mogli bismo da razumemo sporost države u zaštiti imovine građana i poljoprivrednih dobara. Ali gradonosni oblaci nad Srbijom nadvijaju se svakog proleća, naročito u najkišovitijem mesecu u godini – maju, a zaštita od njih je iz godine u godinu sve mizernija. Zato za ovu sporost teško da može da se nađe opravdanje. Nadležni ga ipak vide u hroničnom nedostatku novca. Kako se onda novac za kupovinu raketa i primanja strelaca ipak na kraju nađe, ali tek kada grad pobije trećinu prolećnih useva?

Drugi razlog za katastrofalnu protivgradnu zaštitu jeste očigledno loša podela posla: rakete nabavlja MUP, koji je zvanično zadužen za odbranu od grada, ali tek kada država da novac za njih, dok je angažovanje oko 3.000 strelaca na lansirnim stanicama – posao Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), koji za to ne dobija dovoljno novca iz državne kase.

A da ironija bude još veća, RHMZ je početkom godine upozoren da ne sme da plaća strelce – zbog nepostojanja zakona o odbrani od grada. Odluku da krše zakon ukoliko dotiraju primanja ljudi koji rade na protivgradnim stanicama ili same kupuju rakete – dobile su i lokalne samouprave, koje su godinama novčano pomagale strelce i nabavljale projektile. Tako su, sa jedne strane, vezane ruke onima koji žele da pomognu, a sa druge – poljoprivrednici su prepušteni sami sebi.

Dobra vest je što će zakoni o odbrani od grada i ministarstvima uskoro biti u skupštinskoj proceduri. Ukoliko budu usvojeni, RHMZ će, posle četiri godine pauze, ponovo biti zadužen za protivgradnu zaštitu, a zakonske odredbe treba da definišu i kako će se obezbeđivati novac za rakete i strelce.

Loša vest je što će se promene u odbrani od grada primenjivati od naredne godine. Zato nam ostaje samo da se nadamo da će nam se nebo ovog proleća i leta smilovati, kad od grada nema ko da nas zaštiti.

(Politika)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *