GRČKI SCENARIO: Hrvatska na ivici ekonomske propasti

GRČKI SCENARIO: Hrvatska na ivici ekonomske propasti

25 juna 2014

tmp_Radnici-u-metalnoj-industriji-Hrvatska-Evropska-Unija4-914321974Spor i bolan oporavak grčke ekonomije nakon katastrofalne dužničke krize nameće zanimljivo pitanje.

Koja zemlja je sada preuzela titulu najnesposobnije siromašne evropske zemlje kojoj je potrebna pomoć drugih zemalja iz EU? Odgovor je definitivno Hrvatska, piše Financial Times.

„Hrvatska je mala zemlja koja je tek prošle godine ušla u Evropsku uniju, a nije ni deo evrozone. Ima prekrasna ostrva i plaže gde je život naizgled pirjatan. Zbog toga Hrvatska i njeni ekonomski problemi često ostanu nezapaženi“, počinje tekst FT slikom klasičnih hrvatskih plaža.

Ali, zemlja je već šestu godinu u recesiji, a za to vreme izgubila je gotovo 13 odsto svog BDP-a. Nezaposlenost se kreće na nivou od oko 17 odsto, a među mladima doseže gotovo 50 odsto.

To je socijalna katastrofa koja se ne razlikuje previše od one koja je u poslednjih pet godina zadesila Grčku i Španiju. U Hrvatskoj, baš kao i u Grčkoj, postoji neefikasan javni sektor sa zaposlenima na poslovima koji očito ne služe javnom interesu te samo prikrivaju pravi nivo nezaposlenosti. Ovaj problem je uvećan nedostatkom kompanija iz privatnog sektora koje mogu stvoriti radna mesta uspešno se takmičiti na EU tržištu.

Nije slučajnost što zemlje poput Makedonije, Srbije i Slovenije, koje su takođe poput Hrvatske nekad bile deo Jugoslavije, imaju velikih poteškoća u prihvatanju ekonomskih reformi u proteklih 20 godina. Tradicija zapošljavanja u državnom sektoru po političkoj liniji teško izumire u jugoistočnoj Evropi, piše FT.

Članstvo u Evropskoj uniji trebalo je da pomogne zemljama srednje i istočne Evrope osiguravajući ih milijardama evra kroz fondove regionalne pomoći kako bi se ti novci uložili u modernizaciju infrastrukture i slične projekte. Odličan primer je Poljska koja je pametno iskoristila novac, kao i Španija devedesetih.

Međutim, Hrvatska se pokazala izuzetno sporom u korišćenju sredstava koje im je EU stavila na raspolaganje u svrhu razvoja sedam godina pre priključenja samoj EU. Država hitno treba efikasne menadžere i jasan pravni okvir.

„Efikasna upotreba EU sredstava biće ključna za izvlačenje Hrvatske iz sopstvenih navika. Ali najvažnije od svega, Hrvatskoj treba dašak svežeg vazduha u svojim političkim i administrativnim redovima. Bilo bi previše od njih očekivati da priznaju svoje nedostatke i greške iz prošlosti. No mogu li bar zasukati rukave i započeti već odavno zakasnelu modernizaciju hrvatske države?„, pitanjem tekst o hrvatskom privredi zaključuje Financial Times.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *