HAG: Počela rasprava o tužbama Srbije i Hrvatske

HAG: Počela rasprava o tužbama Srbije i Hrvatske

3 марта 2014

ICTY Hague 01Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu jutros u 10 sati počela usmena rasprava u sporu između Hrvatske i Srbije po tužžbi i kontratužžbi za genocid.

Zasedanje je otvorio predsednik MSP slovački sudija Peter Tomka i dao reč pravnom timu Hrvatske koji predvodi profesorka međunarodnog prava iz Rijeke Vesna Crnić-Grotić, pošto, po planu, hrvatski pravni tim danas izlaže argumente kojima brani tvrdnje iz svoje tužbe za genocid koju je Hrvatska podnela protiv SRJ, sada Srbije, još 1999. godine.

Srpski pravni tim će svoje stavove početi da izlaže nedelju dana kasnije, 10. marta.

Današnjoj raspravi pored članova delegacije oba tima prisustvuje i hrvatski ministar pravosuđa Orsad Miljenić.

Raspravu iz pres sale prati preko video bima više od 50 akreditovanih novinara, iz Srbije, Hrvatske, Rusije , Nemačke, Francuske, Slovenije, Holanadije, a tu su i izveštači CNN-a i drugih svetskih medija. Rasprava će trajati mesec dana, zaključno sa 1. aprilom.

Za danas je predviđeno tročasovno zasedanje, a narednih dana saslušanje svedoka čija svedočenja po nalogu MSP-a neće moći da se objave do okončanja usmene rasprave 1. aprila.

Hrvatsku zastupa profesorka međunarodnog prava iz Rijeke Vesna Crnić-Grotić, pomoćnica ministra spoljnih poslova Andrea Metelko-Zgombić, uz ugledne britanske pravnike Džejmsa Kroforda, Filipa Sendsa i Kira Starmera, član hrvatskog tima je i američki advokat Luka Mišetić, koji je pred Haškim tribunalom zastupao generala Anta Gotovinu.

Narednih meseci sudije će doneti presudu kojom će utvrditi da li su Hrvatska, odnosno Srbija izvršile krivično delo genocida, podstrekavanje na genocid ili pomaganje u genocidu na teritoriji Hrvatske u periodu koji je obuhvaćen tužbom i kontratužbom od 1991. do 1995. godine. Pošto nijedna od strana u sporu nije podnela odštetni zahtev prema drugoj državi, sud se tim pitanjem neće ni baviti.

Tek ukoliko presudom bude utvrđeno da je postojala odgovornost pojedine države za genocid, moglo bi da se pokrene i pitanje naknade štete.

Konačna presuda, na koju ne postoji pravo žalbe, prema očekivanju stručnjaka, mogla bi da bude javno objavljena do kraja ove ili početkom 2015. godine i biće obavezujuća za obe države.

O tužbi i kontratužbi Hrvatske i Srbije odlučivaće ukupno 17 sudija, 15 stalnih sudija i dvoje ad hok sudija iz Srbije i Hrvatske.

Varadi: Rasprava bez koristi, ali uz opasnosti

 

Profesor međunarodnog prava Tibor Varadi rekao je danas da ne vidi nikakvu konkretnu korist od rasprave u sporu Hrvatske i Srbije, ali da vidi konkretnu opasnost, ako bi retorika bila previše uzavrela.

„Ako bi retorika bila previše uzavrela i previše ushićena, to bi moglo da negativno utiče na medjusobne dobrosusedske odnose koji su danas, ja mislim, stvarnost“, rekao je on za Jutarnji dnevnik RTS-a.

Podsećajući da je jedan od ciljeva nedavnog susreta prvog potpredsednika Vlade Srbije Aleksandra Vučić i ministarke spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić bio dogovor da se zbog početka sudskog procesa ne otvaraju stare rane, on je ocenio da je „to jedan od koraka nesumnjivo u dobrom pravcu“.

„Istovremeno, na leđima advokata je težak zadatak da budu razložni, staloženi, umereni, a da kažu da je druga strana počinila genocid. To neće biti lako ni retorički ni logički spojiti“, izjavio je Varadi.

Na pitanje da li bi otvaranje ovog spora moglo da uspori evropske intergracije Srbije, Varadi je odgovorio da ne vidi mogućnost bilo kakvog negativnog uticaja, s obzirom na to da procenjuje da MSP neće prihvatiti ni tužbu ni protivtužbu za genocid.

„Bilo bi neobično da jedine dve države na svetu osuđene za genocid budu baš Hrvatska i Srbija. Nisu te dve države idealne, ali nismo najgori na svetu“, rekao je Varadi. On je ocenio da su mogućnosti Hrvatske ograničene jer, iako ima presuda koje utvrđuju da su neki državljani Srbije krivi, niko nije osuđen za genocid.

„Što se Srbije tiče, ima dosta izveštaja Ujedinjenih nacija o ‘Oluji’ i podataka UN o tome koliko je Srba tada napustilo Hrvatsku. Znači, postoje činjenice koje su utvrdjene raznim medjunarodnim akcijama, ako ne posebno Tribunala“, istakao je Varadi i dodao da nije sporno da je bilo kažnjivih dela, ali da „ta ogromna, monstruozna granica genocida“ nije dostignuta.

Upitan za eventualni dobitak obe strane, on je rekao da je moguće „da vide šansu da učine svetskoj javnosti dostupno jedno svoje percipiranje istorije“.

Međunarodni sud pravde u Hagu će, kako je najavljeno, utvrdjivati da li su Hrvatska, odnosno Srbija, kao države prekršile Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, odnosno izvršile genocid na teritoriji Hrvatske u periodu koji je obuhvaćen tužbom i kontratužbom od 1991. do 1995. godine.

(B92)

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u