HOLBRUK: Spasili smo Republiku Srpsku i sprečili poraz bosanskih Srba

HOLBRUK: Spasili smo Republiku Srpsku i sprečili poraz bosanskih Srba

25 септембра 2013

holbrooke_blog_main_horizontalOdluka da spasimo RS i ne dozvolimo vojni poraz bosanskih Srba je najvažnija koju smo doneli, rekao je Ričard Holbruk, pomoćnik američkog državnog sekretara za evroazijska pitanja.

U poverljivom intervjuu „Dejtonski istorijski projekt“ iz juna 1996, a koji je deklasifikovan u sklopu tristotinak dokumenata koje je CIA ovih dana postavila na svom sajtu, Holbruk se priseća avgusta i septembra 1995. godine, kada su Srbi, usled vojnih udara NATO pakta, kako ističe, bili na ivici poraza.

Sudeći prema pomenutom dokumentu, ovo pitanje je „prelomio“ Voren Kristofer, američki državni sekretar, jer je, po rečima Holbruka, rečeno da je „Kris ispregovarao plan Kontakt grupe i nije želio da to ponovo otvara“.

U to vreme, naime, kako navodi Holbruk, razmišljalo se o tome da li da se ostane pri planu Kontakt grupe o podeli BiH u omeru 49 odsto za Srbe i 51 za FBiH, ili da se potpuno napusti dvoentitetski koncept BiH i ohrabri Bošnjake i Hrvate da pobede u ratu, jer su tada donosioci političkih odluka u Vašingtonu postavili dva pitanja – da li razmišljati o promenama teritorijalnih aranžmana i da li razmišljati o promeni koncepta vlasti u BiH nakon rata. Robert Oven, član Bosanskog pregovaračkog tima administracije, je istakao da pravno gledano plan Kontakt grupe ne govori o omeru teritorija, niti o tome koliko ovlaštenja treba da ima srpski entitet.

„Doneli smo odluku da i dalje ostanemo pri planu Kontakt grupe. To je verovatno bila najvažnija strateška odluka koju smo napravili. U osnovi, ona je usvojena konsenzusom direktora u Vašingtonu“, rekao je Holbruk. U nastavku, on ističe da su u Vašingtonu tražili da se odmah prekinu udari na Srbe, ali da ta odluka nije donesena u „jasnoj formi“, pa je Holbruk „na svoju ruku“ odlučio da dozvole hrvatsko-bošnjačku ofanzivu još neko vreme. Holbruk je rekao da su tek kad su Hrvati došli na 20 kilometara od Banjaluke Amerikanci doneli odluku da zaustave ofanzivu.

„Zbog velikog zbega ljudi smatrali smo da nije etički, moralno i politički da im dozvolimo da zauzmu Banjaluku“, istakao je Holbruk. Za ovu odluku, kako je istakao, bilo je još barem tri razloga. Jedan je želja Slobodana Miloševića, predsjednika Jugoslavije, i Alije Izetbegovića, predsjednika tadašnje BiH, da Banjaluka bude antiteža Palama, drugi da bi rat trebalo okončati što pre jer su ponovo počinjali hrvatsko-bošnjački sukobi, a treći da su planeri vojnih udara u NATO-u imali plan meta za još samo dvije sedmice, a plan bombardovanja za samo još tri dana.

Sudeći prema ovom dokumentu, Amerikanci nisu samo razmišljali o dve ekstremne opcije – BiH bez entiteta ili plan Kontakt grupe. Razmišljalo se, naime, i o tome da li uspostaviti „sićušni srpski entitet“ na istoku BiH, ali da se odustalo zbog strateških razloga. Bilo je govora i o opciji da se napravi „nekakav srpski entitet koji bi bio veoma slab“.

(Nezavisne novine)

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u