Hrvatska će biti na teretu Evropskoj uniji i Nemačkoj, a Hrvati su za Nemce „neželjeni Evropljani“

Hrvatska će biti na teretu Evropskoj uniji i Nemačkoj, a Hrvati su za Nemce „neželjeni Evropljani“

28 maja 2013

Hrvatska-EU-zastavaProšlog četvrtka je „Bild“, najtiražniji list u Nemačkoj, na gotovo pola naslovne strane (naslovna fotografija) objavio fotografiju jedne uvale u Hrvatskoj – i debelim slovima pita: „Potapa li Evropska unija ovde naše sledeće milijarde?“ Zapravo, kako se bliži pristup Hrvatske EU, sve je više nemačkih listova, praktično sa čitavog političkog spektra, koji se pitaju, da li je i za Evropsku uniju i za Hrvatsku dobro što ona uskoro postaje članica.

Većina loših podataka u nemačkim medijima o stanju ekonomije u Hrvatskoj, o zamrloj industrijskoj proizvodnji, o ogromnom uvozu i gotovo nikakvom izvozu, jednostavno su i uglavnom – tačni. Štaviše, tabloid „Bild“ kojeg, kako sami tvrde, čita praktično svaki peti odrasli stanovnik Nemačke, iznosi manju stopu nezaposlenosti nego što su zvanične brojke u Hrvatskoj.

Hrvatska (ni)je centar Svemira

Tekstovi u nemačkim medijima uopšte nisu namenjeni javnosti u Hrvatskoj. Zapravo, ulazak Hrvatske u Evropsku uniju – i predstojeći godišnji odmori koje će opet mnogi Nemci provesti u toj zemlji, samo su povod urednicima da nemačkoj javnosti predstave Hrvatsku.

Jer, mada bi se praćenjem medija u Hrvatskoj lako mogao steći utisak da svi svetski političari, uključujući i kancelarku Merkel, ništa drugo ne rade već samo razmišljaju o Hrvatskoj, i kako u nemačkoj Bundesligi igraju samo Mandžukić i Olić, činjenica je da nemačka javnost o Hrvatskoj zna veoma malo – i da je baš nešto naročito i ne interesuje šta se tamo događa.

U Hrvatskoj se veruje da „svi“ znaju za njihovu zemlju, njeno čisto more i, u međuvremenu, zaista dobre saobraćajnice o čemu redovno izveštava Auto-moto savez Nemačke (ADAC) što često prenose i drugi nemački mediji. Doduše, treba još pričekati da stručnjaci ADAC-a, kao što to čine i u ostalim zemljama Evropske unije, posete i trajekte koji saobraćaju u Hrvatskoj. Tu je teško očekivati tako povoljne ocene.

„A šta me se tiče ta Hrvatska?

Ali osim redovnih vesti, (na primer o nedavnim izborima za Evropski parlament), o Hrvatskoj se u nemačkim medijima izveštava vrlo malo. A ako se setimo one duhovite kletve iz nedavnog rata „dabogda ti kuća bila na CNN-u“, to i ne mora da bude baš tako loše.

Tim pre što je Nemačka i tamošnja javnost zaokupljena drugim brigama. Kriza u Grčkoj i u drugim zemljama, pretežno sa juga Evrope, duboko je uzdrmala poverenje nemačke javnosti u Evropu i naročito njenu zajedničku valutu. Tome, kao i napetostima između Berlina i Atine, svakako su doprineli i nemački mediji, natpisima o „lenjim Grcima“ koje onda Nemci moraju da „spasavaju“.

A sada, otkrivaju isti ti mediji, i to čak i vrlo ozbiljan ekonomski nedeljnik „Virtšaftsvohe“ – „Sledeće problematično čedo zove se Hrvatska“ (članak od 23.5.) i podseća na uporednu analizu kompetentnosti zemalja Svetskog ekonomskog foruma gde se Hrvatska smešta na 81. mesto, čak iza Bocvane i Irana.

Naravno, manje ozbiljni mediji poput „Bilda“ zato ne oklevaju i sa zajedljivim primedbama. Tako, samo dan nakon što je Hrvatska bila naslovna tema, objavljuje i fotografije, kako list naslovljava, „Najsrećnijih Hrvata u Evropi“. „Bild“ tu nabraja budućeg evropskog komesara iz Hrvatske Nevena Mimicu koji će dobijati platu od oko 25.000 evra, kao i dve od 12 poslanika Evropskog parlamenta iz Hrvatske, „kritičarku Evrope“ Ružu Tomašić i Sandru Petrović Jakovina koja će, iako joj je samo 28 godina, tvrdi „Bild“, dobijati 7.956,87 evra mesečne poslaničke, plus dnevnice za dane kada traju zasedanja.

„Neželjeni Evropljani“

To su svakako i više nego dobri prihodi i za nekog Nemca, iako nemački tabloid naravno tu ne podseća da i 99 poslanika iz Nemačke primaju iste tolike plate i dnevnice. Ipak, s obzirom na prosečnu platu u Hrvatskoj, to zaista deluje kao dobitak na lutriji – i tu ni „Bild“ ne izveštava ništa što nije istinito.

Potrebe za izveštavanjem zaista ima mnogo: nisu samo hrvatski mediji drastično smanjili broj svojih dopisnika u inostranstvu, a i u ujedinjenoj Evropi još vrlo malo znamo jedni o drugima. I najdobronamernijem Nemcu i danas će se omaći da se „lepo proveo na odmoru u Jugoslaviji“. Iako će se mnogi Hrvati na takvu izjavu smrtno uvrediti, i oni će reći, pred odlazak u Lajpcig ili Drezden, da idu u „Istočnu Nemačku“ – takođe državu koja ne postoji već gotovo četvrt veka.

A kada je reč o Hrvatskoj i njenom ulasku u Evropsku uniju, možda je najbolje završiti citatom iz članka „Neželjeni Evropljani“, objavljenom u vrlo uglednom levo-liberalnom nedeljniku „Di Cajt“: „Hrvatsku ne mora da se uvodi, ona je već stigla u Evropu. Niti je Evropska unija zdrava, niti je Hrvatska bolesna – obe su onakve kakva zapravo i jeste Evropa: višesmislena, sa mnogo lica, i teška.“

(Dojče vele)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *