Hrvatska je ključ za BiH

Hrvatska je ključ za BiH

10 jula 2013

boris pavelicPiše: Boris Pavelić

Napokon svježa i dobronamjerna ideja za Bosnu i Hercegovinu. Iznio ju je jučer hrvatski predsjednik Ivo Josipović u intervjuu banjalučkim Nezavisnim novinama, započinjući prvi službeni posjet inozemstvu otkako je Hrvatska postala članicom EU. Josipović je predložio ono što već godinama govore ljudi koji BiH žele dobro, ali ih nitko ne sluša: da ključni problem zemlje nisu institucionalna prava konstitutivnih naroda, nego zaštita njihovih pripadnika u sredinama gdje su manjina.

Josipović je kazao ovako: »Mislim da bi bilo ključno da se postigne dogovor o istim principima zaštite manjina u većinskim sredinama. Znači, ono što je dobro za Bošnjake u Mostaru treba biti po istom mehanizmu dobro za Hrvate u Zenici ili Bugojnu. Ona prava koja imaju Srbi u Čapljini moraju biti identična pravima koje Hrvati imaju u Prijedoru. Stabilnost podrazumijeva pravednost. Nitko nikoga ne smije majorizirati«. Josipović drži da bi takav dogovor mogao utrti put »stvarnoj stabilnosti«, uz napomenu kako »stvarne stabilnosti ne može biti sve dok se i pripadnici svih naroda i svaki pojedini građanin ne budu osjećali sigurno i zaštićeno u svom identitetu i svojim pravima«.

Sve što je Josipović rekao, točno je. BiH je danas zatvorena u začarani krug međusobnih nacionalnih optužbi, u kojima se svatko prikazuje kao svačija žrtva, ali istodobno prešućuje da svatko može biti svačiji ugnjetavatelj: potencijalna ste žrtva gdje ste u manjini, ali ste potencijalni ugnjetavatelj gdje ste u većini. Umni analitičari, poput Ivana Lovrenovića i franjevaca Bosne Srebrene, odavna već upozoravaju da neće biti suglasja u BiH dok pripadnici svakoga naroda ne smognu snage čuvati vlastite komšije, od kućnoga komšiluka do institucionalne državne razine.

Tomu smjera Josipovićev prijedlog. Ako je točno da sve tri nacionalne političke elite u susjednoj zemlji uistinu žele europeizirati BiH, a da je problem »samo« u tome kako to institucionalno organizirati, spektakularan bi početak puta bio konsenzus svih stranaka o dokumentu kojim bi se izrijekom zaštitile manjine u većinskim sredinama: Bošnjaci u Zvorniku, Prijedoru i Stocu, Hrvati u Derventi, Bosanskom brodu i Bugojnu, Srbi u Sarajevu… Od samoga dokumenta, važnija bi bila gesta, poruka da ima snage za dogovor i da »najbolji neprijatelji« možda ipak mogu postati istinski partneri.

Što se hrvatskoga predsjednika tiče, prijedlog jest maleno, ali dovoljno opravdanje za njegov jučerašnji boravak u Sarajevu. Ostatak je bio otrcana repriza staroga filma: »dobrosusjedstvo«, »Europa«, »rješavanje otvorenih pitanja«… Josipović, koji posjeduje dobru volju, ali ne i taktiku da uistinu pomogne BiH, svoj je prijedlog iznio što je skromnije mogao: tek u jednome novinskom intervjuu, ne spominjući ga u službenim izjavama poslije razgovora s dužnosnicima. No ta samozatajnost ne mora biti pogrešna: europska Hrvatska susjedima mora pokazati da stvara nove ideje, ali ih ne kani nametati. Prijedlog je dakle iznesen – nadajmo se da će ga netko pročitati.

(Novi list – Rijeka)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *