Hrvatska može u Evropsku uniju, ali bez svojih tradicionalnih proizvoda

Hrvatska može u Evropsku uniju, ali bez svojih tradicionalnih proizvoda

7 maja 2013

Ratko PaićPiše: Ratko Paić

Dva meseca uoči zvaničnog pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, tamošnje proizvođače sve više zabrinjavaju zabrane za tradicionalne proizvode koje stižu iz sedišta evropske administracije u Briselu, kao i nametanje različitih ograničenja zbog kojih više neće biti moguća proizvodnja i plasman proizvoda na način koji je do sada bio uobičajen. Zbog toga se hrvatski proizvođači plaše gubitaka koje će pretrpeti, a zajedno sa njima, iste strepnje imaju i privrednici iz drugih balkanskih zemalja, poput Srbije, gde se takođe može očekivati usvajanje istih briselskih direktiva.

Naime, ovih dana je proizvođače sa ovih prostora uznemirila vest da Evropska unija zabranjuje prodaju lekovitog bilja, prirodnih lekova i meda, ako nisu izvršena odgovarajuća višegodišnja istraživanja i dobijen sertifikat za ulazak na tržište Unije koji košta 100 hiljada evra. Proizvođači iz Hrvatske i Srbije to tumače praktički kao zabranu alternativnog načina lečenja i obustavljanje proizvodnje za mnoge male proizvođače meda i lekovitog bilja koji neće biti u stanju da finansijski izdrže takva pravila.

Potencijalni gubici se mogu sagledati iz sadašnjeg obima proizvodnje i prodaje. U Hrvatskoj je pod lekovitim biljem i čajem zasađeno preko 4.000 hektara, a prosečna godišnja proizvodnja čaja iznosi oko 80 tona, dok hrvatski prosečni izvoz lekovitog bilja iznosi oko 7 miliona dolara. A pogotovo se proizvodnja kamilice u Hrvatskoj smatra ozbiljnim biznisom u oblasti lekovitog bilja, s obzirom da se njen kvalitet smatra vrhunskim čak i u svetskim okvirima.

U Srbiji je proizvodnja čajeva sve profitabilniji posao i njime se bavi oko 100 proizvođača širom zemlje. A pogotovo je proizvodnja meda u Srbiji perspektivna, s obzirom da prirodne okolnosti omogućavaju izuzetno povoljne uslove za gajenje pčela, a po mišljenju stručnjaka, potencijal proizvodnje meda u Srbiji iznosi preko milion košnica, sa prinosom od oko 20 kilograma meda po košnici. Trenutno Srbija plasira meda u inostranstvu u vrednosti od 5 miliona evra, dok se mogućnosti prodaje procenjuju na čitavih 40 miliona evra.

Ali sa skorašnjim ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju, postavlja se pitanje u kojoj meri će mali proizvođači biti u mogućnosti da se nose sa takvim novim zakonima, a isto se odnosi i na proizvođače u Srbiji, gde se takođe očekuje usklađivanje nacionalnih zakona sa evropskim.

Međutim, kada je reč o Hrvatskoj, javnost je pogotovo uznemirilo zvanično obaveštenje ministarstva poljoprivrede, koje je objavilo na svojoj službenoj internet stranici da ubuduće neće biti čuvenog vina Prošek, odnosno da se nakon ulaska zemlje u Evropsku uniju ovog leta, naziv Prošek više neće moći koristiti, čak ni do prodaje postojećih zaliha tog vina, i još se dodaje da se „obaveštavaju proizvođači koji koriste naziv Prošek da uzmu u obzir navedene činjenice i prilagode svoje poslovanje novim uslovima na tržištu, budući da od 1. jula više neće biti moguće stavljati na tržište, kako na domaće, tako i na inostrano, vino pod nazivom Prošek“.

Bez obzira što je nedugo potom ta zvanična izjava vrlo konfuzno i nejasno demantovana nakon brojnih negodovanja proizvođača, ostaje i dalje na snazi odluka da se to ime mora menjati zato što nije zaštićeno u evropskim okvirima. Ali ni tu nije kraj spisku onih proizvoda koji se više neće moći nazivati svojim tradicionalnim imenima. Ista sudbina očekuje i paški sir, slavonski kulen, dalmatinski pršut, koji nisu zaštićeni proizvodi u Evropskoj uniji, a bez njihovih zvučnih naziva koji su nadaleko prepoznatljivi, ni njihova prodaja više neće biti ista, pa je očigledna šteta koju će pretrpeti zbog toga.

U stvarnosti bi to moglo da znači da je Hrvatska dobrodošla u Evropsku uniju, ali bez svojih proizvoda i njihovih tradicionalnih naziva pod kojima se proizvode vekovima i pod kojima su postali poznati na mnogim tržištima.

(Glas Rusije)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *