Hrvatski šovinizam se vraća na javnu scenu

Hrvatski šovinizam se vraća na javnu scenu

3 фебруара 2013

vukovar-prosvjedKako je i bilo najavljeno, u Vukovaru je drugog februara održan zbor na kome su okupljeni građani protestovali protiv odluke vlade da srpski jezik i pismo uvede u zvaničnu upotrebu. Sem građana Vukovara, skupu su prisustvovali i domoljubi i branitelji iz drugih delova Hrvatske, koji su istoga mišljenja. Oni takođe zahtevaju da se zakon koji manjinama daje pravo na službeno korišćenje njihovog jezika i pisma ukine ili bar odloži. Neki od njih predlažu da se njegova primena odloži čak za pola veka, kada će se, kako smatraju, uspostaviti dobrosusedski odnosi između Hrvata i Srba (ako Srba u to daleko vreme uopšte i bude).

Danima pre zakazanog skupa, Vukovar je bio oblepljen plakatama protiv uvođenja ćirilice, dok su njegovi građani potpisivali peticiju protiv uvođenja mrskog im pisma u službenu upotrebu. Kako je objavljeno, prikupljeno je 4. 300 potpisa. Pod pretpostavkom da su se svi oni pojavili i na „prosvjedu“, kome je, prema procenama medija, prisustvovalo oko 20. 000 učesnika, jasno je da su im u pomoć, i u priličnom broju, stigli i gosti iz drugih delova njihove“lijepe”, koji takođe ne žele primenu zakona o upotrebi ćirilice.

Ogorčeni na vladu, tačnije, pojedine ministre, branitelji su držali vatrene govore, govorili kako ne prete nego opominju, nosili transparente sa natpisima: ”Milanoviću, ne testiraj i ne izazivaj vukovarske branitelje”,“Suživot se ne može postići ćirilicom”, „Branitelji protiv, Vlada za”, što bi sve trebalo da navede na zaključak kako je vlada kriva za uznemirenje građana.

Skup je završen – kako su mediji javili – bez incidenta (kako bi ga i bilo kad su se okupili jednomišljenici?) ; izuzetak je samo što su gostujući“prosvjednici”u Borovu, usput, na povratku kući, upali u jedan kafić i povredili mladića Srbina, sveštenikovog sina, polomivši“o istom trošku” žardinjere i parkirane bicikle.“Redarstvenici” su se nešto kasnije pojavili, oni će, razume se, obaviti sveobuhvatni uviđaj i zatim saopštiti šta se zaista dogodilo i krivce kazniti (jednoga dana, a možda i pre).

A što se tiče priče o ćiriličnom pismu i srpskom jeziku u Vukovaru, ona je, u stvari, završena još pre popisa iz 2011. godine, kada je utvrđeno da u gradu živi 35% Srba. Sredinom juna 2009. u Statut grada unet i član u kome piše da“pripadnici srpske nacionalne manjine imaju pravo na slobodnu uporabu srpskog jezika i ćiriličnog pisma u društvenom i javnom životu, te u službenoj komunikaciji u javnim poslovima iz samoupravnog djelovanja grada Vukovara”.

Zanimljivo je primetiti da su za Statut Vukovara sa ovim članom glasali i odbornici iz redova Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatske stranke prava, a koje su ovih dana najljući protivnici zvaničnog dolaska ćirilice u njihov grad. Bez trunke stida predsednica vukovarskog ogranka HDZ – a javno izjavljuje kako nije protiv Srba, već protiv ćirilice. Pojavu i nije teško objasniti ako se zna da se približavaju lokalni izbori i da je i ova tema srpskog jezika i pisma zgodna za pridobijanje glasova birača.

Većina građana Hrvatske na referendumu se izjasnila za pristupanje Evropskoj zajednici, u kojoj bi trebalo da se poštuju zakoni, pa tako i oni o nacionalnim manjinama. Očigledno je da i među budućim“Europejcima”, ima protivnika odredbe, po kojima bi i Srbima trebalo omogućiti da ostvaruju svoja prava. Stoga oni protestuju protiv vlade koja je donela zakon, a, usput, i protiv Srba.

Kako da im neko objasni da njihovi“prosvjedi” nisu umesni? Možda da im o tome nešto kaže ambasador Nemačke, zemlje kojoj su svojevremeno pevali zahvalnicu“Danke Dojčland”, i objasni im da nisu u pravu? Razume se, ako bude hteo. Ili da im popovi na misama govore o toleranciji i razumevanju ljudi drugih veroispovesti i nacionalnosti? Ako budu hteli.

(Vojislav M. Stanojčić – NSPM)

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u