Ивана Димић добитник НИН-ове награде

Ivana Dimić dobitnik NIN-ove nagrade

18 januara 2017

NIN-nagrada-IVANA-DIMIC-rom_620x0

JEDNO od najprestižnijih književnih priznanja u nas, 63. Ninova nagrada kritike za najbolji roman na srpskom jeziku, dodeljena je Ivani Dimić za roman „Arzamas“ u izdanju „Lagune“. Glasovi Jasmine Vrbavac, Tamare Krstić i Mihajla Pantića presudili su u korist Dimićeve, nasuprot dva glasa koje su Božo Koprivica i Zoran Paunović, na jučerašnjoj završnoj sednici žirija, dodelili romanu Vladislava Bajca „Hronika sumnje“ („Geopoetika“).

Roman enigmatičnog naziva „Arzamas“ tematizuje, navodi se u saopštenju „Ninovog“ žirija, jednu od osnovnih egzistencijalnih relacija – odnos kćeri i majke. Autorka objašnjava da je tema „pronašla“ nju, budući da je sama punih devet godina negovala dementnu majku, a sedam godina je tu neveselu realnost transponovala najpre u obilje dramskih dijaloga, a potom pretakala u ovaj, „žanrovski neuhvatljiv“ roman.

– Nijedan pisac ne piše ništa „nelično“, književnost je sušta transpozicija realnosti u koju pisac utkiva svoje iskustvo, znanje, rad, dar, na putu do nastanka književnosti – uverena je nagrađena spisateljica.

– Svaka književnost, kako smo učili još na studijama, tiče se ljubavi i smrti, svaki pisac samo o tome piše, bez obzira na temu, stil i žanr.

Ivana Dimić, po profesiji dramaturg i plodna – ne samo dramska, spisateljica, piše već punih četrdeset godina. Ipak, tokom dugogodišnje karijere dramaturga u beogradskim pozorištima, kao pisac se, veli, „držala u senci“.

– Bavljenje književnošću iscrpljuje, ali pošto sam u penziji, sebi sam omogućila da pišem sa uživanjem, bez rokova i opterećenja – kaže Ivana. – Pre ove, šeste moje objavljene knjige, objavljivala sam ih na svakih nekoliko godina i dobijala dobre kritike za svako delo, ali se dok god sam radila u teatru nisam isticala kao pisac. Međutim, to što nisam morala da živim od književnosti omogućilo mi je da pišem posvećeno, da tešem svaku rečenicu, da se bavim stilom…

Dijaloška forma u knjizi se tiče banalnog življenja, a prozni deo pripada metafizici, razmatranju samoće, ljubavi, smrti, bolesti… Od početka do kraja knjige prisustvujemo razapinjanju glavne junakinje na krst koji se pravi od banalne svakodnevice i njenog unutrašnjeg promišljanja svega što joj se događa.

Autorka je objasnila da je Arzamas toponim – mesto u Rusiji koje je Staljin pretvorio u grad za naučnike, za pravljenje atomske bombe: – „Sreća i smrt, eto to je `arzamaski užas`“, citat je iz teorijske knjige Šklovskog o Tolstoju „Energija zablude“. Priča o ljubavi, bolesti i smrti u mom romanu je „arzamaski užas“ u kome se nalazi kćerka čija majka tone u demenciju.

Nagrada će Ivani Dimić biti uručena 23. januara, na obeležavanju 82. godine postojanja NIN-a, koji ovo priznanje dodeljuje od 1954. godine, kada su romanom godine proglašeni „Koreni“ Dobrice Ćosića.

ČITALI DANONOĆNO

ČLANOVI Ninovog žirija istakli su juče da su se poslednjih meseci našli pred nemalim izazovom, budući da se ogroman deo romaneskne produkcije „zgusnuo“ pred sam kraj godine. Naime, od sto sedamdeset romana, koliko ih je objavljeno na srpskom jeziku tokom protekle godine – čak stotinak ih je izašlo pred oktobarski Sajam knjiga, ili kasnije.

PETA ŽENA

IVANA Dimić je tek peta autorka čiji je roman za 63 godine ovenčan ovim uglednim priznanjem – nakon Dubravke Ugrešić za „Forsiranje romana rijeke“ 1988. i Svetlane Velmar – Janković za „Bezdno“ 1995., tek 2009. je Ninov žiri nagradu dodelio Grozdani Olujić za „Glasove u vetru“, te 2010. Gordani Ćirjanić za „Sve što oduvek želiš“.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *