Izbeglice iz Hrvatske su Evropljani bez ikakvih prava

Izbeglice iz Hrvatske su Evropljani bez ikakvih prava

2 juna 2013

1344076154-olujaImam i putovnicu i domovnicu, ali kuda ću sa njom. Boljeg života za nas nema nigde – kaže Gojko S., izbeglica iz Knina. – Skoro dvadeset godina živim od danas do sutra, sa neredovnom platom i u kućici koju sam u Batajnici sam sazidao. U Krajini mi je ostalo sve. A ja se sve ove godine osećam isto – kao da nigde ne pripadam.

Osim njega, u Srbiji još 45.000 stanovnika ima izbegličku legitimaciju i svi oni će 1. jula, osim ovog, zaraditi još jedan „status“ – građana Evropske unije. Ulaskom Hrvatske u EU, ovdašnje izbeglice bi – makar formalno – trebalo da imaju sva prava kao i Šveđani, Nemci, Španci, Italijani… Malo ko među njima, međutim, zaista i očekuje da im će im 1. jul promeniti živote, makar i za promil.

U Komeserijatu za izbeglice Republike Srbije kažu da će sve porodice koje i danas imaju izbeglički status imati prava kao i stanovnici Hrvatske, ali teško mogu da pobroje koje bi to tačno privilegije mogle da imaju ovdašnje izbeglice. Izvesno je samo da će nešto – još jednom – izgubiti:

– Novi Zakon o prebivalištu koji je usvojila RH, podrazumeva da izbeglice više neće moći istovremeno da imaju ličnu kartu obe države već će morati da se opredele. S druge strane, dvojno državljanstvo, a samim tim i pasoše će moći da zadrže – objašnjava Jelena Marić, iz Komeserijata. – Očekujemo da će svi zadržati srpsku ličnu kartu jer im je ona mnogo korisnija, a gubitak hrvatske samo će podrazumevati da ne mogu da učestvuju na lokalnim izborima, već samo na parlamentarnim i predsedničkim.

Ona podseća da je iz Hrvatske u našu zemlju devedesetih preseljeno 350.000 Srba i da je najveći broj uzeo dvojno državljanstvo. Većina ih se skrasila svuda po Srbiji, malo ih je otišlo u beli svet, a tek se neznatni broj vratio u stare krajeve iz kojih su pre dve decenije oterani.

– Nekada smo imali 700 kolektivnih centara širom zemlje i u njima 60.000 stanovnika, a danas imamo 29 kampova u kojim živi 2.400 građana, od kojih je 450 izbeglih iz Hrvatske – kaže Jelena Marić. – Svi će oni u naredne tri godine dobiti trajni smeštaj, a na kolektivne centre će biti stavljeni katanci. I stambeno pitanje 45.000 ostalih izbeglica iz Hratske će takođe biti rešeno u narednih pet godina.

Tako je brigu o prognanim porodicama preuzela Srbija, dok Hrvatska i dalje za njih „ne mari“.

– Možemo samo da se nadamo da će Hrvatska, ulaskom u EU, početi da tretira sve svoje građane na isti način, bez obzira na mesto gde žive – dodaje ona. – A za početak, da će se pozabaviti rešavanjem stanarskog prava, koje je jedno od najvažnijih.

U izbegličkim udruženjima, pak, ne očekuju mnogo od „suseda“ jer se do sada nisu pokazali voljnim da reše pitanja na koja su se sami obavezali kroz razne povelje i deklaracije.

– Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju neće sam po sebi rešiti brojne probleme izbeglih i prognanih Srba – kaže Miodrag Linta, predsednik Koalicije udruženja izbeglica i narodni poslanik. – Ključni preduslov za pravično i trajno rešenje naših problema jeste aktivna uloga države Srbije.

On kaže da zato sada najviše očekuje od „naših“ i poziva predsednika Narodne skupštine, Nebojšu Stefanovića, da što pre sazove posebnu sednicu na kojoj bi se usvojila Rezolucija o poštovanju ljudskih prava izbeglih i prognanih lica i drugih oštećenih građana iz Hrvatske. Tek sa ovakavom podrškom bi se mogla „pritiskati“ evropska Hrvatska.

– Sada posebno moramo insistirati na rešavanju problema koji se već godinama zanemaruju. A najveći su prespore ekshumacije i identifikacije nestalih lica, oduzete kuće i zemljišta. A nije završena ni obnova porušenih stambenih jedinica – dodaje Linta. – Još nije omogućena ni novčana nadoknada štete za uništenu imovinu. I dalje su izrazito nepovoljni uslovi otkupa za povratnike srpske nacionalnosti koji su stan dobili kroz tzv. Program stambenog zbrinjavanja, a nije rešeno ni pitanje neisplaćenih penzija i devizne štednje. Srpske kuće se oporezuju kao vikendice, ne poštuju se zakonski propisi koji garantuju slobodnu upotrebu srpskog jezika i pisma u opštinama i gradovima gde je učešće Srba preko jedne trećine u ukupnom stanovništvu.

Eto zadatka, dodaju u ovom udruženju, za novu „evropsku“ Hrvatsku.

IZBRISAN NAROD

Prema popisu iz 1991. godine, Republike Hrvatska je imala 4.784.265 stanovnika, a od toga se 581.663 stanovnika (12,2 odsto) izjašnjavalo kao Srbi. Prema popisu stanovništva od 31. marta 2001. godine, u Hrvatskoj je bilo 4.437.460 stanovnika, a od toga „registrovanih“ Srba je bilo 201.631 ili (4,54 odsto). U jednoj dekadi se broj Srba koji živi u Republici Hrvatskoj smanjio za 380.000 ili za skoro dve trećine.

SRBIJA DELI KLJUČEVE

U Srbiji će za 16.780 izbegličkih porodica biti izgrađeno 10.000 stanova, podeljeno 3.580 paketa građevinskog materijala, podignuto 1.200 montažnih kuća i useljeno 2.000 napuštenih seoskih domaćinstva. Sve će to koštati 330 miliona evra i u naredna dva meseca će početi podela prvih ključeva.

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. Rajko Tomić says:

    Dobio sam stan u sklopu stambenog zbrinjavanja u Virovitici. U pomenutom stanu ne živim jer sam zaposlen u Srbiji kao i moja supruga. Sin i kći su studenti. Imam nezvaničnu informaciju da će se vršiti provjera dali smo na adresi u pomenutom stanu pa se pitam šta će se desiti kad konstatuju da nismo. Ponuđena mi je mogućnost otkupa navedenog stana a ja sam popunio zahtev za otkup. To je bilo pre godinu dna odgovor još nisam dobio. Postavljam pitanje ko me to može usloviti gde ću da živim i kako će se rešiti pomenuti zahtev ako ne živim na navedenoj adresi. Jučer sam bio u Virovitici da produžim tzv. uobičajeno boravište što sam teškom mukom i uspeo. Saznao sam da me je Policija pre nekoliko dana tražila u zgradi gde sam nekad živeo i nije mi bilo ni malo prijatno jer ne vidim razlog zašto bi me tražili. Imao sam nameru da ostanem kod rodbine još koji dan ali sam se nakon pomenutih događaja odmah vratio. Samnom je prvi put išao sin koji je rošen u Srbijim hteo sam da mu pokažem selo i kuću gde sam rođen ali sam odustao kako ni ja a pogotovo on nebi imali neprijatnosti.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *