Jasuši Akaši: Masakr na Markalama je mogla izazvati i granata armije BiH

Jasuši Akaši: Masakr na Markalama je mogla izazvati i granata armije BiH

24 априла 2013

Jasusi-Akasi-001Svedok odbrane Jasuši Akaši izjavio je danas u Hagu da su granatu koja je na sarajevskoj pijaci Markale 1994. ubila i ranila desetine građana, mogli ispaliti i pripadnici Armije BiH.

Pred Većem Haškog tribunala danas je započelo saslušanje bivšeg specijalnog izaslanika generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (UN) u bivšoj Jugoslaviji, japanskog diplomate Jasušija Akašija.

Akaši se pojavio u Hagu kao svedok odbrane na suđenju bivšem predsedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid i druge zločine tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Karadžić je na početku iznio opasku kako će govoriti na engleskom jeziku, “koji je  pravi pobednik svih ratova 20. veka“.

“Bili ste impresionirani mojom veličinom. Da sam krupan čovek…“, prisetio se, uz smeh, Karadžić detalja sa više od 20 susreta sa Akašijem, a što je japanski diplomata opisao i u svojoj knjizi.

Akaši je tvrdio da je cilj misije UN-a u bivšoj Jugoslaviji bio da se očuva mir, a ne da se on stvori. Pojasnio je kako su zvaničnici UN-a imali ozbiljne sumnje u pogledu odlaska u bivšu Jugoslaviju, ali da su evropske zemlje vršile pritisak na UN da se uključe, uprkos postojanju spomenutih sumnji.

“Nije bilo mira koji bi se očuvao“, ocenio je Akaši.

Po njegovim riječima, domaći faktori nisu bili pretjerano zainteresirani za dugotrajni prekid vatre. Na pitanje Karadžića o ravnoteži vojnih snaga unutar BiH, Akaši je istakao da se ona stalno pomjerala.

“U početku su snage bosanskih Srba imale nadmoć, u jednoj fazi kontrolirale su 70 posto teritorije BiH. Ali, pri kraju sukoba, negdje posle 1994. godine, a svakako tokom 1995. godine, ravnoteža se menjala u prilog strane bosanskih i hrvatskih vojnih snaga. Strana bosanskih Srba je želela dugotrajnije prekide vatre, dok je strana bosanske vlade bila protiv bilo kakvog dugoročnog zamrzavanja vojne situacije. Došlo do izmene ravnoteže i promene u statusu naoružanih strana“, rekao je Akaši.

Nadalje, Karadžić je Akašija podsetio na navode iz njegove knjige gde je izno tvrdnje da se kao posledica aktivne vojne pomoći Amerike, Nemačke i islamskih država bosanskim i hrvatskim snagama, ukupna ravnoteža vojnih snaga pomerila u korist BiH i Hrvatske, a protiv srpske strane. Akaši je potvrdio te navode.

Akaši je govorio i o masakru na sarajevskoj pijaci Marakle.

“Sećam se da je bilo mnogo nagađanja u medijima o počiniocima te strašne tragedije na pijaci Markale u Sarajevu. U samom UNPROFOR-u su se pojavljivala razna nagađanja. Odlučio sam da oformim jednu ekspertnu komisiju koja se sastojala od pet balističara. Dva člana komisije bila su iz zemalja koje su bile prijateljski raspoložene prema BiH i dva iz zemalja koje su bile prijateljski raspoložene prema strani bosanskih Srba, a predsedavajući iz neutralne Kanade. Mislio sam da je sastav komisije takav da bi trebao biti prihvatljiv obema stranama. Proučili su sve aspekte minobacačkog incidenta na pijaci. Samo jedna minobacačka granata, kako je ustanovljeno, došla je na pijacu. Utvrđeno je kako je pogodila neki predmet pre nego je pala na zemlju. Stručnjacima je bilo teško da procene odakle je pala ta granata“, tvrdio je Akaši.

Na osnovu ugla i udaljenosti, pojasnio je, stručnjaci su mogli da procene odakle je neki projektil ispaljen. Po mišljenju stručnjaka koje je on okupio, granata je na Marakle “mogla doći sa strane Srba ili snaga bosanske vlade“.

Po optužnici koja Karadžića (67), tadašnjeg predsednika Republike Srpske i vrhovnog komandanta njene vojske, tereti za terorisanje stanovništva Sarajeva, granatu je na Markale ispalila Vojska RS.

U eksploziji jedne minobacačke granate, na Markalama je 5. februara 1994. poginulo 66 građana, a ranjeno je više od 140 osoba.

Karadžić se ponovo pozivao na Akašijevu knjigu u kojoj je on naveo da su vlasti RBiH u početku htele multinacionalnu državu, ali da je “sada vrlo jasno da žele da formiraju muslimansku državu“. Akaši nije demantovao ove svoje ranije navode.

Karadžić je podsećao i na Akašijeve depeše kako nisu mogli ostvariti potpunu demilitarizaciju u Srebrenici, što stvara probleme sa Srbima. Spominjano je i kako su snage Armije BiH granatirale položaje Srba kod Srebrenice.

Akaši je potvrdio da mu je Karadžić dao pristanak za angažman snaga UN-a u Srebrenici i Žepi. S druge strane, govorio je kako su Izetbegović i bivši ministar vanjskih poslova, odnosno bh. premijer Hasris Silajdžić pokazali manje entuzijazma od srpske strane za pregovore u Ženevi.

(Nezavisne novine – Banja Luka)

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u