ЈОШ ЈЕДАН СТРАНИ ИЗАСЛАНИК ЗА РЕШАВАЊЕ ПРОБЛЕМА КОСОВА! Нико не зна ко је њега позвао

JOŠ JEDAN STRANI IZASLANIK ZA REŠAVANJE PROBLEMA KOSOVA! Niko ne zna ko je njega pozvao

15 oktobra 2019

Nakon Metjua Palmera, specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan Stejt departmenta, i Petera Bejera, poslanika nemačkog Bundestaga i specijalnog izvestioca CDU/CSU poslaničke grupe za Balkan, u Srbiju je stigao i Arne Sanes Bjornstad, specijalni izaslanik Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Norveške.

Kao i Palmer, i Bjornstad ovdašnje političke prilike dobro poznaje, tim pre što je donedavno bio ambasador Norveške u Beogradu, a informaciju o susretu predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je na svom nalogu na Instagramu.



„Ovoliki broj specijalnih izaslanika govori u prilog činjenici da je pitanje Kosova i Metohije veoma interesantno i da ima globalni karakter“, ocenjuje nekadašnji diplomata Zoran Milivojević.

„To potvrđuje i ono što smo nedavno čuli od ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova — da pitanje KiM i rešenje kosovskog čvora ima globalne elemente, a potvrđuje i činjenica da je predsednik SAD Tramp imenovao posebnog izaslanika za Balkan. Što se tiče ovih ostalih, posebno iz Evrope, to govori u prilog činjenice da je Kosovo i Metohija važno za stabilnost i bezbednost u Evropi i da je Evropa doživela krah u prethodnom mandatu Evropske komisije i da želi na neki način da zadrži svoju poziciju, odnosno da ponovo afirmiše uticaj EU, koliko je to moguće u situaciji kada institucije EU još nisu formirane i kada još nemamo jasnu ni unutrašnju ni spoljnopolitičku agendu Unije“, objašnjava Milivojević.

Kako kaže, Evropa to želi, jer će svi oni koji budu akteri rešavanja kosovskog pitanja ubrati neki globalni poen i ostvariti neki globalni interes. Međutim, dodaje Milivojević, veliki broj izaslanika Srbiji ne znači mnogo, jer Srbija mora da zna koji su sagovornici relevantni u ovom trenutku, kada je reč o rešavanju pitanja južne srpske pokrajine.

„Relevantni su oni od kojih to rešenje zavisi i koji mogu to rešenje da na neki način verifikuju. U ovom trenutku to su, pre svega, Vašington i Moskva. Vašington, zbog toga što kontroliše Prištinu i pozicije u Prištini, a Moskva, koja kontroliše konačno rešenje kroz Savet bezbednosti UN i zbog toga što podržava srpsku poziciju. Prema tome, bez obzira na veliki broj tih izaslanika, Srbija će po tim kriterijumima značaja imati u vidu sa kim i kako razgovara. Ona će uvažiti te sagovornike, ali to ne znači da će im dati veći značaj od onih koji su relevantni za rešavanje kosovskog pitanja“, primećuje iskusni diplomata.

„U tom smislu, kada je u pitanju Evropa, izdvojio bih Nemačku koja insistira na jednom posebnom stavu i uvažio bih Francusku, zato što se Francuska trudi da ide u susret razumevanju nekih srpskih interesa, i to je motiv koji bi za Srbiju bio važan“, dodaje sagovornik Sputnjika.



„Makron je dao do znanja da na neki način želi da uvaži stavove Srbije i da bude konstruktivniji, nego što je to slučaj sa, recimo, Nemačkom i severnjacima u Evropskoj uniji, koji imaju tvrdu poziciju“, smatra Milivojević.

Kada je reč o poseti norveškog izaslanika, Milivojević napominje da, iako Norveška nije članica EU, Bjornstad je, i dok je bio ambasador u Beogradu, bio dosta aktivan u zalaganju da Srbija ostane na evropskom putu i da reši pitanje Kosova u prilog interesa zapadnih centara, ali i u zalaganju da se Srbija priključi NATO-u.

„Treba imati u vidu da je generalni sekretar NATO-a Norvežanin i da on ima vrlo aktivnu ulogu, a da Norveška verovatno ima interes da podstakne evro-atlantske integracije Srbije i da u tome markira nekakvu svoju poziciju. Norveška je uvek bila aktivna u multilateralnim pitanjima, setite se njene uloge i kroz Ujedinjene nacije u mirovnim operacijama. Prosto, ta uloga Norveške je vrlo interesantna, kao zemlje koja nije članica Evropske unije, ali koja ima određenu poziciju na Zapadu i želi da tu poziciju na svaki način sačuva“, ukazuje Milivojević.

U prilog ovoj tezi govori činjenica da je Ambasada Norveške u Beogradu početkom januara od Grčke preuzela dužnost kontaktne ambasade NATO u Srbiji.

Tom prilikom je Bjornstad, tada ambasador Norveške rekao: „Uz dužno poštovanje vojne neutralnosti Srbije, radićemo na jačanju saradnje između NATO i Srbije. Svi imamo zajednički interes — da čuvamo našu demokratiju, našu slobodu i našu bezbednost. Velika NATO civilna vežba upravljanja posledicama vanrednih situacija prošle godine je samo jedan primer bogate saradnje koja nas sve čini sigurnijim“. On je tada dodao i da je „kontaktna ambasada NATO samo mali deo velike mašinerije koju predstavlja saradnja između Srbije i NATO“.

(Sputnjik)

KOMENTARI



5 komentara

  1. djordje says:

    ov0liko specijalaca iz ustanove za mentalno zaostake se sijatilo u Beograd!!!😂😂😂😂

  2. Kosovac says:

    Baš lepo što je u Srbiju je stigao i Arne Sanes Bjornstad, specijalni izaslanik Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Norveške. Norveška je najpozvanija da rešava srpske probleme, e da bi bar malo izvadila fleke što su njeni avioni bili najefikasniji i najbolji u bombardovanju SR Jugoslavije 1999. godine. Tako se i dobri Norvežanin pridružuje dobrim specijalcima izaslanicima Amerike i Nemačke. Dakle, uz one naučnike koji srpskim mulcima poslanicima Skupštine Srbije objašnjavaju osnovne naučne postulate parlamentarizma, u „Žan Mone” formatu. ……………Najzad, lepo izgleda što se cela Evropa sjurila u ovu nedođiju, i pokazala da gaji veliku brigu za svoju perifernu članicu. Jeste da je Srbija članica III brzine, preko Zapadnog Balkana. Ali trezveno razmišljanje nas tera da shvatimo da ni to nije malo, šta da su nas ubacili i IV brzinu, kako bismo tek tada porodili mečku? ……………Pita se naslov, ko je ovu bulumentu pozvao. Pa šta ima neko da ih zove, kada su ljudi svoj na svome?

    • Pera says:

      Nevolem sve natovce, jevrejske legije, ali kad je rec o norveskim avionima, piloti su sami resili da prekinu bombardovanje i vlast ih je podrzala ! Poenta je da nam neeeeeeeeeeee trebaju nikakvi izaslanici, cionisticka goveda. Mi smo svoji na svome, a siptare da vratimo na Kavkaz !!!!!!!!!

      • Kosovac says:

        @ Pera, …..Jeste vi svoj na svome, jeste. Ali su svoj na svome i ovi dobričine iz Norveške, Amerike, Nemačke, …..hvala što su prekinuli da nas bombarduju, hvala im i što su malo ljudi pobili. Mogli su više kasetnih bombi da upotrebe, tek tada bi bilo gusto, mnogo im hvala. Hvala i Norveškoj vlasti, i Norveškom ambasadoru što je delio srpskoj deci bombone. ……….I Slovak, Lajče, hvala i njemu. Nije on kriv što je Srbija svoj na svome član u III brzini, nije on sluga okupatora, on je samo komesar. ……….A Šiptari nisu došli sa Kavkaza, sa kavkaza su došli neki Albanci, pleme koje je kodža odavno izumrlo. Pa ih je rimokatolika reaktivirala, na genijalan način. Šiptari su došli baš iz neke okoline sadašnje Norveške, pa su se naselili u sadašnjoj Rumuniji, tu im se jezik i romanizovao. I onda su se skotrljali dole, ne na Kosovo, nego negde iza Prokletija, gde ih je Srpska vlastela primila da gaje stoku po tim vrletima. Na Kosovo su počeli da ih naseljavaju Turci pre 250 godina, od kada i počinje egzodus Srba sa Kosova. Vidiš Pero, ono što su Turci, Dimitrije Tucović, i šiptarski ujak Hitler drndali godinama, uspeli su Norvežani, Amerikanci i Evropljani za samo 72 dana bombardovanja. Sada u Prištini živi 92 Srba, u Đakovici 16, u Prizrenu 47, u Podujevu 3 komada. A okupatori su dobri, oni su čak iz dobrote i prekinuli bombardovanje. Šta da su nastavili, tek tada bi bio berbat. …..A ti bi da pukneš dva prsta, pa ni pet, ni šest, da ih „vratiš“ na Kavkaz. Neeeee, da ih vratiš u Norvešku burazeru. Među te divljake tamo, tamo im je i mesto.

  3. Slobodanka says:

    Zločinci se vraćaju na mesto zločina. Da sakriju tragove svog zločina i da dovrše posao.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *