(ЈУГО)СЛОВЕНКА У БЕЛОЈ КУЋИ! Све о Меланији Трамп

(JUGO)SLOVENKA U BELOJ KUĆI! Sve o Melaniji Tramp

1 februara 2017

landscape-1484952992-hbz-melanie-index

Poznato je da se Tramp tokom kampanje veoma oslanjao na celu svoju porodicu, pa nema sumnje da bi uticaj njegove supruge Melanije tokom naredne četiri, ili čak osam godina, mogao biti veći nego što nam izgleda danas. I to naročito na terenu spoljne politike

Na koji način bi prva dama SAD mogla da pomogne Sloveniji? – tom dilemom je u slovenačkom nedeljniku „Reporter“ najavljena naslovna priča o zemljakinji Melaniji Tramp koja je netom postala američka prva dama. To pitanje postavljaju bezmalo svi slovenački mediji i političari, a odgovor nije jednoznačan već ima i intrigantno naličje.

MELANIJIN UTICAJ

Formalno, Melanija Tramp u vođenju politike SAD ne bi smela da ima nikakvu posebnu ulogu, jer se njena rola svodi na različite protokolarne dužnosti (pratnja predsednika na putu u inostranstvu i slično) i ništa drugo. Ali s obzirom na to da iza svakog velikog muškarca stoji značajna žena, recimo Alberta Ajnštajna je do velikih otkrića vodila sjajna Mileva Marić, onda je jasno da i pred Melanijom stoji dosta izazova… Zna se da je Melanija svom suprugu Donaldu već pomagala u najtežim trenucima, kada mu se munjevito osipala popularnost tokom predsedničke trke, a poznato je i da se Tramp za vreme kampanje veoma oslanjao na celu svoju porodicu, pa nema sumnje da bi uticaj njegove supruge tokom naredne četiri, ili čak osam godina, mogao biti veći nego što nam izgleda danas. I to naročito na terenu spoljne politike, koju u SAD većim delom kreira predsednik. Čak i Melanijine neformalne procene i mišljenja o državama u regiji „zapadnog Balkana“ koje ona, rođena u Jugoslaviji, dobro poznaje i razume, mogli bi biti presudni, iako se nova američka prva dama veoma razlikuje od svojih prethodnica već i po tome što je prva u bezmalo dva veka (tačnije – od 1829. godine) koja nije rođena u SAD. Pre nje je to bila Londonka Luiz Adams, supruga Kvinsija Adamsa, američkog predsednika iz 19. stoleća. Melanija je, naime, svet ugledala u porodilištu u Novom Mestu (a ne u Sevnici, gde je odrastala), koje je te, 1970. godine, bilo deo SFR Jugoslavije.

OD KOMPARTIJE DO BELE KUĆE

Životni put Melanije Tramp nagoveštava i njen pogled na svet. Odgajana je u tipičnoj jugoslovenskoj radničkoj porodici u vreme socijalizma (otac je radio kao šofer i prodavao auto-delove, majka je bila šnajderka u fabrici tekstila „Jutranjka“, koja je otišla u stečaj 2012), dakle u familiji koja je prihvatala vrednosti tadašnjeg sistema; s obzirom na to da je tata Viktor bio član Komunističke partije, to je nesumnjivo uticalo i na njenu socijalizaciju. S druge strane, Melanija je već od rane mladosti morala da bira, pa je između škole i drugačije karijere, izabrala prečicu i krenula put foto-modela. Nije uspela u pregnuću da postane supermodel, iako je u to ime čak „ponemčila“ svoje devojačko prezime iz Knavs u Knaus. Melanija je u svet mode ušla sa 5-6 godina, na jednoj od prvih „Jutranjkinih“ reklama odeće za decu; njene školske drugarice danas rado evociraju uspomene na Melaniju koja je od najranije mladosti sanjala da će postati manekenka, što joj se i ostvarilo sa nepunih 16 godina. Sa 18 godina je radila u Milanu, posle toga u Parizu i na kraju u Njujorku. Do 2001. godine u Americi je boravila i radila uz vizu, a potom je dobila stalni boravak u SAD. Jedna od zabava povodom nedelja mode, septembra 1998. godine, bila je sudbonosna za Melaniju i Donalda. Tramp je na tu zabavu došao u pratnji druge starlete, ali mu je Melanija zapela za oči. Melanija je, međutim, vezu ubrzo prekinula jer Tramp, kako piše ljubljansko „Delo“, „nije mogao iz svoje kože“. Drugi pokušaj je završen brakom u januaru 2005. godine, sklopljenim na Trampovom luksuznom imanju u Palm Biču, u prisustvu brojnih zvanica, između ostalih i Hilari i Bila Klintona. Od tada se, tako tvrdi Donald, on i Melanija nikada nisu posvađali. Ona naredne godine postaje punopravna građanka SAD, ali ne zahvaljujući braku već na osnovu „zelene karte“.

Iste godine je rodila sina Barona kome tepa „mini Tramp“. Baron je jedini sin nekog predsednika SAD koji zna jedan od jezika sa područja nekadašnje Jugoslavije, jer Melanija i njeni roditelji, koji su se preselili kod ćerke u Ameriku, tačnije u Trampov neboder u Njujorku, sa sinom, odnosno unukom razgovaraju na slovenačkom jeziku. A da vaspitanje bude „kako treba“, kuvaju mu i tradicionalna slovenačka jela. Što je zanimljiv povratak korenima ako se zna da je mlada Melanija na oltar karijere žrtvovala prezime svojih predaka, navodno zato što je bila uverena da će u vode visoke mode lakše uploviti ako svoje poreklo predstavi kao austrijsko, jer su u to doba (kraj 80-ih, početak 90-ih godina prošlog veka), kako ocenjuje ljubljansko „Delo“, sve države nastale na zgarištu Jugoslavije bile poznate jedino po ratovima.

Istina, Melanija tokom Trampove kampanje nije krila svoje slovenačko poreklo, pa je u retkim javnim obraćanjima isticala da dolazi iz „lepe Slovenije“ koja je „nekada bila komunistička“. Donald i Melanija su jednom bili na prijemu u slovenačkoj ambasadi u Americi, ali je ona kasnije odbacila sve molbe slovenačkih medija za intervju, a na veliko razočaranje zemljaka, nije se pojavila ni na balu u njenu čast čiji je suorganizator bila slovenačka ambasada u Vašingtonu, uoči Trampove inauguracije.

Melanija je tokom predizborne kampanje tvrdila da će biti „tradicionalna prva dama SAD“ po uzoru na Džeki Kenedi i Beti Ford, i da svom suprugu neće nametati svoje stavove. Poznata televizijska novinarka Barbara Volters, koja je imala priliku da bliže upozna Melaniju „u zrelim godinama“, tvrdi da je ona „izuzetno inteligentna“, što ljudi „ne očekuju jer je tako lepa“. Strane agencije u Melanijine vrline ubrajaju znanje pet jezika, jer pored slovenačkog govori i nemački, engleski (istina, sa jakim istočnoevropskim akcentom), francuski i – srpski.

24670322

RETUŠIRANA BIOGRAFIJA

Novinari koji su se bacili na istraživanje Melanijinih korena za sada nisu našli ništa dramatično. Pored lažnih vesti o njenoj navodnoj karijeri „dame za pratnju“ (zbog čega je Melanija u Sloveniji tužila reviju „Lady“ u vlasništvu „Dela“), pažnju stranih medija je prikovalo pre svega otkriće da je Melanijin otac Viktor bio „član komunističke partije“, u koju je „u to vreme bilo učlanjeno samo pet odsto Slovenaca“. Informaciju da je Tramp oženjen „ćerkom nekadašnjeg komuniste“ prvi je u svet lansirao britanski tabloid „Dejli mejl“. Britanski tabloidi su zahvaljujući Viktorovom „zvaničnom ateističkom pogledu na svet“ došli na trag i sledećeg (za njih) šokantnog otkrića, naime da ni Melanija ni njena sestra „nisu bile krštene“, niti su bile na „prvoj pričesti“, što je uzbudilo i krugove katoličke crkve.

Sve te, na prvi pogled tračerske vesti dobile su na težini onog trenutka kada je Donald Tramp položio predsedničku zakletvu na Bibliji koju je u rukama držala Melanija. Potom je „kozmetičke izmene“ doživeo i zvaničan sajt Bele kuće, uz novu biografiju nove prve dame SAD. Upravo je ta, poslednja verzija pretrpela dodatno „peglanje“, pa je izbrisano pominjanje njenih poduhvata u biznisu i izrada nakita, što je poslednjih godina Melanijina preokupacija. A još koliko nedavno u njenoj biografiji je pisalo da je „takođe i uspešna preduzetnica, s obzirom na to da je u aprilu 2010. godine Melanija Tramp pokrenula svoju liniju nakita ’Melania™ Timepieces & Jewelry’ na kanalu QVC (TV kanal za prodaju)“. Otkako je, međutim, Donald targetiran kao predsednik koji bi mogao da se nađe u sukobu interesa zbog svojih poslovanja, odlučeno je da se „iz predostrožnosti“ više ne pominje ni firma prve dame. Na sajtu Bele kuće je sada preciziran i Melanijin akademski put, pa piše da je „upisala studije, ali ih je pauzirala zbog karijere u manekenstvu“. Još tokom Donaldove predsedničke kampanje je njen zvanični internet portal bio preko noći „osvežen“ tako što su izbačeni podaci kojima se godinama dičila, na primer da je završila univerzitet u Ljubljani. Tamošnji profesori su se upinjali, ali nekako nisu mogli da je se sete, a onda su i prašnjavi anali otkrili razlog – okončala je samo jednu godinu arhitekture. I to je bilo sve.

Budući da je njen suprug pobedio na izborima zahvaljujući i obećanju da će proterati nekoliko miliona nelegalnih migranata, na sajtu Bele kuće je posebno istaknuto da je Melanija 2006. godine „ponosno postala građanka SAD“. Ali pošto se nije nikada zvanično odrekla slovenačkog državljanstva, vrh slovenačke politike gaji nade da bi „dupla državljanka Melanija“, udata Tramp (do svoje napunjene 21. godine bila je građanka Jugoslavije), mogla da utiče i na buduću politiku SAD u regionu. Nadahnut tom idejom, komentator ljubljanskog „Dnevnika“ je nedavno zapisao da su se u teritorijalnom sporu između Hrvatske i Slovenije „odnosi moći značajno promenili“ i da „iako još ne znamo kakav je ili kakav će biti stav familije Trump o tom pitanju, ne možemo da zamislimo da bi novi američki predsednik, venčan lepoticom iz ’bjutiful kantri’ Slovenije, u tom sporu intimno podržavao Hrvatsku“.

ĆAR

Do juče anonimna varošica Sevnica, nekada poznata po svojoj „Kopitarni“ (fabrici klompi i obuće) i davno propaloj „Jutranjki“, zgrabila je svojih pet minuta slave čim je obznanjena Trampova kandidatura. Kako su rasle šanse da će Tramp naslediti Baraka Obamu, tako su rasli i apetiti Sevničana. Kako bi privukli turiste i unovčili dar koji im je pao bukvalno s neba u trenutku kada je Sevnica predstavljala još jedno u nizu tajkunskih zgarišta, preduzimljivi Sevničani su u barovima, zalogajnicama i poslastičarnicama lansirali različite specijalitete, od torte Melanija, preko „predsedničkog burgera“ do kolača „First Lady“ („Prva dama“) posutog zlatnim (jestivim) prahom. U centru varošice su snalažljivi preduzetnici netom predstavili i Trampove kuglice, poslasticu čije dvosmisleno ime budi različite asocijacije. Melanija svojim nekadašnjim sugrađanima nije ostala dužna, pa je preko jedne ljubljanske advokatske kancelarije što pripretila tužbom, što već presavila tabak i tužila sve one koji kao „brend“ iskorišćavaju i koriste njeno ime. Uprkos tome, Sevnica poslednjih godinu dana doživljava procvat u – turizmu. Lokalni tur-operateri organizovali su tečajeve i za kolege turističke vodiče iz belog sveta, pa ih vodaju po novim znamenitostima Sevnice: od skromne višespratnice u naselju „Heroja Maroka“ gde je Melanija živela sa porodicom do puberteta, preko vožnje pored („njene“) osnovne škole, do gledanja spoljašnosti nešto luksuznije kućice koja je poslednja poznata adresa njenih roditelja. Tako je grad na obalama Save sa malim zamkom na uzvisini postao meta svakojakih radoznalaca. A da ne bude zabune – već na ulazu u gradić stoji veliki pano koji upozorava namernike da se radi o zavičaju prve dame SAD.

Tu je svoju mladost Melanija preživela sa sestrom Ines, ocem Viktorom i majkom Amalijom. Trampova pobeda je tako i za malu, miljama udaljenu Sevnicu postala ulaznica za bolji život i prilika za (turistički) preporod varoši u kojoj je nezaposlenost 10,3 odsto. Danas fabrika u kojoj je radila majka Melanije Tramp više ne postoji, ali u Sevnici pored „Kopitarninih“ cokula još uvek postoji „Liscina“ fabrika donjeg veša… U svim tim postrojenjima hleb zarađuje manje od 100 zaposlenih, pa nije čudo da u Melaniji mnogi vide šansu za svetliju budućnost, bar za naredne četiri godine.

(Svetlana Vasović Mekina – Pečat)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *