SRAMOTA ZA PRAVOSLAVCE U SRBIJI: Kako je Nova godina postala važnija od Božića
3 јануара 2014Pre devet decenija, 1. januara 1923. godine novine ne pominju Novu godinu, već su se na naslovnoj strani potpuno posvetile aktuelnim političkim događajima, poput Pašićevog dogovora sa muslimanima, a novinari pišu i o poseti kralja Petra sirotištu, kao i o „žučnoj raspravi na univerzitetu“. Tek u dnu treće strane lista „Vreme“ stoji kratka vest o proslavi Nove godine. Istini za volju, novinari pišu i ovo:
„… iako nepriznata, pošto nam dolazi pre Božića, zvanična nova godina je dočekana sinoć i kod starih Beograđana. Svuda je bilo svečanog raspoloženja i veselosti. Najotmeniji Beograd skupio se u prostorijama ‘Srpskoga kralja’. U igrama i konfetama očekivan je čas kada će se ugasiti svetlost, ispratiti stara i dočekati nova godina. Od dama koje su bile prisutne, isticale su se u elegentnim toaletama g-đe Pašić, Vlajić, Vučo, Delini i g-ce Veljković, Tatić, Kapetanović, Torbica, Bajloni…“
Zato su o Božiću štampani praznični brojevi za nekoliko dana, jer se tokom ovog velikog praznika nije radilo, a „Vreme“ je imalo specijalne, svečane dodatke posvećene ovoj velikoj svetkovini.
Već deceniju kasnije, novogodišnji napisi, ali i karikature bili su obimniji. Novine su prikazale svinju na kojoj je pisalo „Srećna nova 1933. godina“, a pored duhovitosti foto-reporteri su ispratili i sankanje sva tri sina kralja Aleksandra. Nekoliko dana pre Božića, 4. januara, novinari pišu kako „pada cena vina i divljači pred Božić“, kao i o magli koja ometa uredan saobraćaj beogradskih tramvaja.
U božićnjem broju, koji je takođe obuhvatao nekoliko dana, javnosti je veliki praznik čestitao kralj, kao i patrijarh Varnava.
Karikatura iz ondašnjih novina osvrnula se na svetsku ekonomsku krizu iz tog doba. Ilustrator je predstavio Ameriku kao zubara, a Evropu kao pacijenta, uz reči stomatologa kako će „izvaditi sve zlatne zube, pošto bolesnoj Evropi i ovako ne trebaju jer neće imati šta da jede“.