Kako je Tito pomilovao američkog špijuna iz šećerane

Kako je Tito pomilovao američkog špijuna iz šećerane

15 aprila 2013

FabrikaŠećeraNekoliko desetina depeša, odaslanih iz Ambasade SAD u Beogradu u Stejt department, u periodu 1975. i 1976. godine posvećeno je Laslu Totu, naturalizovanom državljaninu SAD, koji je istovremeno imao i jugoslovenskog državljanstvo.

Naime, on je tokom jedne od poseta SFR Jugoslaviji, kad je obilazio svoj rodni grad, boravio i u šećerani u Vrbasu, gde je nekad radio i gde je načinio nekoliko snimaka, nakon čega je zatvoren i optužen za trgovinsku špijunažu, zbog čega je osuđen na sedam godina robije. Ipak, uz brojne urgencije američke ambasade, ali i američkih zvaničnika, Lasla Tota je sredinom 1976. godine pomilovao predsednik Josip Broz Tito, nakon čega je pušten iz zatvora dva meseca kasnije, jula 1976. godine.

Inače, Tot je imao dvojno američko-jugoslovensko državljanstvo i bio je stalno nastanjen u Denveru, gde je takođe bio zaposlen u fabrici šećera.

Među potencijalnim američkim špijunima navodi se i bračni par Lokvud. Oni su bili američki naučnici koji su boravili u BiH, gde su se bavili istraživačkim radom. U depeši iz 1973. godine, odaslanoj iz Ambasade u Beogradu, prenosi se pisanje lista „Oslobođenje“, koje je u seriji tekstova povodom tzv. ustaške invazije objavilo i tekst o profesoru Vilijemu Lokvudu i njegovoj supruzi, gde ih optužuju za „podrivačke aktivnosti“.

Naime, profesor Lokvud boravio je u Jugoslaviji u periodu 1966 – 1968. godine i izbačen je nekoliko dana pre završetka njegovog projekta. Nakratko se u Jugoslaviju vratio 1971. godine, kada je ponovo zamoljen da napusti ovu zemlju.

U vreme objavljivanja članka u „Oslobođenju“, Lokvud je ponovo, ovaj put sa suprugom, boravio u Jugoslaviji, gde je ona vršila svoje istraživanje. U depeši se navodi da je Lokvud u dva navrata izbačen iz Jugoslavije, usled neosnovanih optužbi, i da ponovno podsećanje na to, od strane „Oslobođenja“, nanosi samo štetu njihovom daljem radu, kao i projektu na kojem radi gospođa Lokvud. Upravo iz tog razloga, navodi se u depeši, američka ambasada uputila je oštar protest uredništvu „Oslobođenja“.

Takođe, u depeši se još podseća da je neophodno da Ambasada odobri i proveri sve eventualne naučne projekte, kako bi se izbegla dalja sramoćenja.

(Nezavisne novine – Banja Luka)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *