Kijev neće dobiti novac od Evropske unije

Kijev neće dobiti novac od Evropske unije

8 aprila 2014

iskenderovPiše: Petar Iskenderov

Najbitniji element u novoj evroazijskoj geopolitici predstavlja Ukrajina, i ako se tako posmatra – briselsko manevrisanje prema Kijevu mnogo objašnjava. Konkretno, sve je primetnija nespremnost Zapada da koliko-toliko Kijevu stvarno pomogne, i to finansijski. To je pokazao i sastanak ministara ekonomije i finansija Evropske unije, koji je održan 1. i 2. aprila u Atini…

Taj sastanak je trebalo da reši zadatak od koga se vrti u glavi: da dotadašnja obećanja o pomoći Ukrajini pretvori u nešto sasvim konkretno, a da pri tom sopstvene zalihe ipak sačuva. Jer, već u maju će biti održani izbori u Evropski parlament, a birači su se baš namerili da od funkcionera i poslanika iz Brisela zatraže izveštaj o trošenju svakog evra. Osim toga, još uvek ni malo nije jasna ni politička karta postmajdanske Ukrajine.

Zapad mora da rešava pitanje finansijske pomoći Ukrajini u nepovoljnom svetskom trenutku. Čak i ukoliko se na trenutak ukrajinska kriza zaboravi kao takva, na tržište će negativno da utiču problemi koji su se pojavili u SAD, Kini i Japanu. „Investitori se osećaju nesigurno kada se prisete situacije u vezi sa Ukrajinom i Kinom, ali i sumnji u vezi sa snagom američke ekonomije i planiranim povećanjem poreza u Japanu. Sve to trejdere tera da se privremeno zaustave, te su licitacije na tržištu fondova sklone brzim promenama“ – kaže Šejn Oliver, direktor investicionih strategija kompanije AMP Capital Investors Ltd. iz Sidneja. Nesigurnost u vezi sa ekonomskom situacijom tri stuba svetske ekonomije –SAD, Kine i Japana, tera vođe Evropske unije da budu duplo, pa čak i tri puta, pažljiviji pri planiranju novih troškova.

Ništa manji problem je i dalje određivanje bar okvirne količine pomoći, neophodne Ukrajini. Jacenjuk malo-malo, pa plaši Zapad dužničkim bankrotom Ukrajine, do koga će doći već u ovoj godini. A to mogu da spreče samo hitne doznake, „teške“ mnogo milijardi. Naravno, konkretne cifre nisu baš jasne. Najčešće se pojavljuju dve: Kijev hoće 4 milijarde odmah i 35 milijardi u periodu 2014– 2015.g.

Trebalo bi da takvi zahtevi Evropskoj uniji nisu baš preterani. To je manje nego što je Evropska unija već potrošila za spasavanje ne samo Grčke, već i Portugalije (oko 75 milijardi evra) i Irske (oko 65 milijardi). Međutim – Ukrajina nije ni Grčka, ni Irska. Nije ni u evrozoni, ni u Evropskoj uniji, i samim tim kreditori će joj postaviti mnogo strožije uslove, između ostalog i političke prirode.

Kako je poznato, Ukrajina figurira u programu Evropske unije „Istočno partnerstvo“. Izdvajanje sredstava po tom programu ima vrlo stroge procedure. Uostalom, i iznosi su potpuno drugačiji od onih koje zamišlja Jacenjuk. Na primer, za period 2010-2013.g. za „Istočno partnerstvo“ je izdvojeno ukupno 1,9 milijardi evra. Taj novac se deli svim zemljama iz tog programa, a njih je ukupno šest (Ukrajina, Belorusija, Moldavija, Azerbajdžan, Jermenija i Gruzija). Pri tom se kuratorima „Istočnog partnerstva“ više dopada da svoje istočnoevropske klijente hrane ne živim novcem, već obećanjima o bezviznom režimu i formiranju zone slobodne trgovine u tom regionu.

Razlog je jednostavan: glavno sumnjalo u vezi sa programom „Istočno partnerstvo“ je najjača zemlja Evropske unije – Nemačka. Berlin se skeptično odnosi prema perspektivi daljeg proširenja EU zemljama Istočne Evrope, jer u tome vidi novu pretnju evropskoj i sopstvenoj finansijskoj stabilnosti. Skepsa Berlina je sasvim na mestu: Evropska unija još uvek ne poseduje razrađen sistem finansiranja sopstvenih „problematičnih“ zemalja.

Osim toga, na Zapadu je malo onih koji tek tako veruju usplahirenim Jacenjukovim pozivima za pomoć, osećajući da se on u stvari bavi najobičnijim blefiranjem. Među onima koji sumnjaju je i Kristin Lagard, direktor MMF-a. Ona je pozvala Kijev da se „ne razbacuje ogromnim ciframa koje su besmislene sve dok se ne procene na pravi način“.

„Strateška dilema za Amerikance i Evropljane ostaje nejasna“ – situaciju oko Ukrajine komentariše Đani Riota, komentator italijanskih novina La Stampa. Činjenica je vrlo tipična, posebno na planu finansija. Sve dok Evropska unija ne odredi sopstvene strateške prioritete, iz Brisela u Kijev neće poteći finansijske reke. U svakom slučaju, donošenje odluke o finansijskoj pomoći Ukrajini, kakva god ona da bude, sačekaće nove organe Evropske unije koji će biti formirani posle majskih izbora. A dotle će se broj evroskeptika, po svemu sudeći, samo povećavati.

(Fondsk.ru)

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. velimir says:

    OBEĆANJE LUDOM RADOVANJE,SAD SE BUNE ŠTO IM RUSI DIŽU CENU GASA . NA NJIHOVOM PRIMERU SE VIDI POSLOVICA " BOLJE VRABAC U RUCI NEGO GOLUB NA GRANI " ŽIVELA RUSIJA

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *