„Континуитет“ политике Павелић-Броз-Туђман-Китаревић | INTERMAGAZIN

„Kontinuitet“ politike Pavelić-Broz-Tuđman-Kitarević

12 septembra 2017

Piše: Tomislav Kresović

Antisrpska politika kao državni projekat Hrvatske?

Pavelić, NDH, antisemitizam, genocid, koncentracioni logori nad Srbima i logor Jasenovac, nisu sramota današnje „Europske“ Hrvatske, niti se u političkom životu tretiraju kao nacionalna sramota i stid. Na temeljima Pavelićevog programa i stvaranja NDH iza kojih su stajale Italija i Nemačka početkom devedsetih godina prošlog veka stasala je i „Tuđmanova“ Hrvatska.

Glavni cilj vlasti dr Franje Tuđmana definsan je u njegovoj knjizi „Bespuća povijesne zbiljnosti“ koji predstvlja politički projekat, koji je dobio podršku dela političkog zapada pre svega Nemačke, Austrije i kasnije SAD. Politički disident general dr Franjo Tuđman je realizovao Pavelićevu koncepiciju nezavisne države Hrvatke, ali u okviru demkoktatske „Europske“ Unije i zapadne demokratije. Tako su SAD i EU prihvatile Hrvatsku sa hipotekom etničkog čišćenja Srba koji su od konstitutivnog naroda svedeni ispod kategorije manjine.

Nakon smrti dr Franje Tuđmana menjaju se vlade i predsednici države, ali ostaje kao politički program antisrpska politika i tolerisanje etničkog čišćenja. Tako je nova demokratska vlast u Hrvatskoj, bez i jednog osećaja stida i savesti prihvatila proterivanje 250 000 Srba rođenih u Hrvatskoj i više hiljada ubijenih i mučenih. Sve je to rezultat prećutane i prihvaćene logike Pavelićevog projekta NDH po modelu, “iseliti, pokrstiri pobiti“. Politički stid ili osuda NDH bila je prikrivena komunističom vlašću sve do 1968 godine ,kada se od vremena „Hrvatskog proleća“ kreće u obnovu ustaštva, ideje i kocepta nezavsne Hrvatske. Hrvatski narod kao većinski i katolički oslobođen je moralne odgovornosti, sramote i stida preko Rimokatoličke crkve za zlodela NDH. Tako se bez jasne osude i stida moglo i doći do šire politike podrške Bljeska“ i „Oluje“ 1995 godine.

„Kontinuitet“ politike Pavelić-Broz-Tuđman-Kitarević

Političke partije, JAZU, Hrvatski intelektualci, sem malog broja savesnih stoje i podržavaju državno rešenje etničkog čišćenja Srba kroz Tuđmanovu vlast i „Domovinski rat“. EU, SAD i NATO su sve to vlastima u Hrvatskoj oprostile kako bi zaštitile svoje gepolitičke interese na Balkanu.

Upravo zbog toga i izražena antisrpska politika i vređanje žrtava koncentracionih logora kroz postavljanje prvokativnih tabli sa ustaškim pozdravima „Za Dom Spremni!“, samo je kontinuitet hrvatskog nacionalnog i državnog projakta koji se ne menja od Ante Starćevića preko Ante Pavelića do Kolinde Grabar Kitarević kao Predsednika Hrvatske danas.

Hrvatski antifašizam se meri preko bliskosti sa Zapadnom demokratijom, Nemačkom, SAD i NATO i udaljavnjem od Rusije i pravoslavlja.Komunističa vlast u Hrvatskoj uz podršku Josipa Broza Tita brzo je „sprala“ sa istorije hrvatskog naroda Pavelića i NDH, i presvukla ga u Tuđamanovu mešavinu politike Pavelića i Broza. Današnja hrvatska politika bilo da je vlast ili opozicija nosi u sebi klicu politike Pavelića-Tita i Tuđmana. Sve tri su negde imale sličan cilj degradacija, segragacija ili eliminacija Srba i pravoslavlja iz Hrvatske. Pavelić je to radio brutalno, Tito perfidno, a Tuđman je iskoristio metode brutalnog i perfidnog prema Srbima i SPC.

Zbog svega toga u Hrvatskoj se i danas uči da je „Domovinski rat“ vrhunac nacionalne borbe za slobodu u kojoj su žrtve bile pravoslavni Srbi koji su gradili kao narod Hrvatsku i bili konstitutivni i u vreme Austrugarske monarhije i Brozove Hrvatske,ali ne i u vreme dr Pavelića i dr Franje Tuđmana i danas u „Europskoj„ Hrvatskoj.

(Vidovdan)

KOMENTARI



2 komentara

  1. Bambula says:

    Autor neka pojmove. Ne razumijem zašto povezuje ustaštvo sa željom hrvatskog naroda da ima neovisnu državu. Te dvije stvari nisu međusobno ovisne.

    • milovan says:

      Zasto tu zelju niste tako zarko iskazivali stolecima?

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *