Косовска имигрантска прича

Kosovska imigrantska priča

10 jula 2015

Iz-filma-Otac 3454Trinaest filmova u glavnom takmičarskom programu jubilarnog 50. Karlove Vari festivala, čine se kao male kapi u ovogodišnjem „moru“ kojeg čine više od 200 novih filmskih dela iz celog sveta.

Činjenica da kao festival A kategorije (prema propozicijama) u takmičarskim programima mora da ima isključivo svetske ili bar međunarodne premijere, filmskim Karlovim Varima se stalno „lupa o glavu“. Nezavidna pozicija da se događa posle Kana, a malo pre Venecije, podrazumeva suženi manevarski prostor selektorima Karlovih Vari za odabir „slobodnih“ filmova vrhunskih kvaliteta. Taj prostor je dodatno sužen i time što je poslednjih godina glavni takmičarski program koncipiran kao poligon za prve ili druge filmove autora (filmske početnike), a „remek dela“ u ovoj kategoriji je i inače teško pronaći. Teško posle Berlina i Kana i teško pre Venecije.

U takvom kontekstu (ili- u ovakvom konceptu) treba i posmatrati ovogodišnje takmičarske filmove. Jedan – zbog dirljivosti priče o uticajima aktuelne evropske imigracione krize ispričane iz vizure deteta – već se izdvojio. Iznenađujuće, ali reč je o koprodukcijskom, nemačko-kosovsko-makedonsko-francuskom, debitantskom filmu „Otac“ Visara Morine (1979, Priština, Akademija umetnosti medija u Kelnu, Nemačka 2009). O dobro napisanom, inteligentno postavljenom i solidno režiranom filmu, u kojem je autor trezveno fokusiran na razumevanje važne teme. Zanimljivo je da se iz takve trezvenosti rodilo i puno emocija. Patetičnosti nema, iako je ovo film sa malim detetom kao glavnim junakom što gledaoca unapred može da navede na pogrešan trag. Visar Morina je sve zamke patetičnosti izbegao, sa sigurnošću uranjajući u konfuzne unutrašnje i spoljašnje svetove desetogodišnjeg Nurija (Val Maloku) što odrasta u mnogoljudnoj patrijarhalnoj porodici, kompenzujući emocionalne stresove snažnom vezanošću za oca (majka ih je ostavila) sa kojim životari prodajući cigarete na ulici, budno pazeći da mu tata negde ne utekne. Taj Nurijev strah od mogućeg očevog odlaska nije nerealan. Zna dete za očeve snove o boljem životu i njegova naivna verovanja da bi ga Nemačka dočekala raširenih ruku. Bekstvo oca Gezima, Nuri doživljava kao izdaju, ali ga to neće sprečiti da krene u potragu za njim preko Crne Gore, Jadranskom mora, cele Italije pa sve do Nemačke. Kroz ta dečija usta Visar Morina kao scenarista tada mudro postavlja pitanje (i šalje tako važnu poruku filma) : „I ti si mene tamo ostavio, zbog ovoga ovde?“, aludirajući na bedan i neizvestan život imigranata i azilanata okruženim žicom u tom sanjanom zapadnom svetu u kojem ne teče ni med ni mleko. Mali, nepretenciozan i dirljiv Morinin film, koji se može naći među nagrađenima na 50. Karlove Vari festivalu.

Među jačim filmovima u glavnom takmičarskom programu je i poljski debitantski igrani film „Crveni pauk“ Marcina Kožalke, inače znanog poljskog dokumentariste i snimatelja. Ovaj film je inspirisan istinitim događajem, velikom policijskom poterom (operacija crveni pauk) za masovnim ubicom, koji je tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka harao u komunističkom Krakovu. Kožalka gradi ovaj inventivni film sa preciznošću skulptora. Duboko uranja u psihologiju trulog jezgra poljskog društva toga doba, ali i u psihologiju ubice. U prazninu života protagonista, smeštenih u nepristupačnim i mračnim krakovskim pejzažima i enterijerima, koji svojim prisustvom pojačavaju i uznemiravajući sadržaj i svu izopačenost junaka predstavljenih na velikom ekranu…

———————————-

Voja Brajović u Karlovim Varima

U romantičnom ambijentu baroknog karlovovarskog pozorišta, glavnom poprištu za premijere iz takmičarskog programa „Istočno od Zapada“, pred razdraganom češkom publikom poklonio se i srpski glumac Vojislav Voja Brajović – kao jedan od važnih aktera debitantskog dugometražnog igranog filma „Ti me nosiš“ hrvatske rediteljke i scenaristkinje Ivone Juke (producentkinja je njena sestra Anita).

U ovom kompleksnom filmu, sa tri snažna glavna ženska lika, Voja Brajović delikatno tumači lik oca, nudeći čitavu skalu emocija i vrhunski predočavajući publici svu tragičnost koju sa sobom može doneti Alchajmerova bolest.

(Politika)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *