Kratak let papinog goluba

Kratak let papinog goluba

25 марта 2014

slika-25-12-23-17-49_darkoPiše: Dr Darko Tanasković

U Crkvi Sv. Jeronima u Rimu 10. februara uvek je posebno svečano. Tada se upriličuje liturgijski spomen na blaženog kardinala i nekadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Da ove godine na spomen Stepincu bude dodatnog uzbuđenja i ushita, postarao se kardinal Amato, prefekt vatikanske Kongregacije za pitanja svetih, obradovavši okupljene vešću da je specijalni lekarski konzilijum ocenio naučno neobjašnjivim jedno čudesno ozdravljenje koje je Postulatura za kanonizaciju Alojzija Stepinca predočila kao dokaz njegovih svetačkih moći.

Objasnio je da je time ispunjen poslednji uslov za proglašenje uzornog Stepinca svecem, dodavši da je papa Franja ovu vest dočekao s velikom radošću i da mu je kazao kako je kao mladić u Argentini „sa zanimanjem i brižnošću pratio zbivanja oko ovog hrvatskog mučenika“. Ne treba sumnjati u to da je u vreme svoje mladosti u Argentini imao prilike da se iz prve ruke od saboraca i poštovalaca endehazijskog pastira obavesti o njegovim vrlinama. Amato je najavio i da bi uskoro mogao biti objavljen datum Stepinčeve kanonizacije, što je izazvalo oprečne reakcije, od likovanja do žestokih osuda. Ogorčenje je naročito glasno iskazano u srpskim i jevrejskim sredinama, za koje je delovanje zagrebačkog kardinala neodvojivo od strahota zločinačkog Pavelićevog režima. Činodejstvujući na misi posvećenoj Stepincu u zagrebačkoj prvostolnici, odnosno katedrali, nadbiskup zagrebački Bozanić, podsetio je na reči pape Jovana Pavla II, da je blaženi Stepinac „kompas za orijentaciju suvremenom čovjeku“.

Izbor pape Franje Prvog i način na koji je odlučnim potezima tokom prve godine pontifikata radio na tome da „Katoličku crkvu vrati Hristu“ izazvali su mnoge nedoumice, ali i probudili nade u to da ličnosti poput kardinala Stepinca neće i dalje biti isticane kao „kompasi za orijentaciju“ savremenim katolicima. Kad, eto ti najave njegove kanonizacije! Papa bi trebalo ozbiljno da se zamisli pre odluke da na visinu oltara uzdigne sveštenika koga milioni ljudi, i to takođe hrišćana, smatraju velikim grešnikom, pa i zločincem. Franja Prvi je u više navrata dokazao da ima smisla za simboliku i čitanje zemaljskih i nebeskih znaka. Samo dve nedelje pre nego što će kardinal Amato obznaniti „radosnu vijest“, prilikom nedeljnog Angelusa na Trgu Svetog Petra u Rimu, dve devojčice su s papinog prozora pustile dva bela goluba, simbole mira i ljubavi. Jedan se slobodno vinuo u nebo, dok se na drugoga okomilo jato galebova i gavrana i namah ga rastrglo. Trgom je zavladao teški muk.

Nije pozvan nikakav konzilijum biologa da objasni ovaj sasvim prirodan događaj. Za goluba nije bilo čudesnog ozdravljenja. Nije preživeo nalet gavranova. No, nije li možda i njegovo mučeništvo neka čudesna opomena. Ne može se i s golubovima i s gavranovima. Ako im se dozvoli da (po)lete, gavranovi nadjačaju.

(Novosti)

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u