KRSTAŠI PODELILI EVROPU – Pokolj civila u Carigradu zbog pravoslavne šizme

KRSTAŠI PODELILI EVROPU – Pokolj civila u Carigradu zbog pravoslavne šizme

24 februara 2014

rep-carigrad_620x0Najveći i najsudbonosniji rat Evrope odigrao se 1204, kada su u Četvrtom krstaškom pohodu Latini, Venecijanci i franački krstaši osvojili i spalili Carigrad, smatraju mnogi naučnici. Pod izgovorom da „šizmatičko“ pravoslavno carstvo privode pravoj veri, oni su stvorili ponor između istočne i zapadne Evrope, između kojih stoji nestabilni viseći mostić zvani Balkan.

Ove godine obeležava se vek od Velikog rata, ali naučnici smatraju da bi se trebalo podsetiti i „rata nad ratovima“ od pre 810 godina, jer se njegov religiozni program docnije preobrazio u geopolitički program svih pohoda na Istok.

– U nauci se ovakve pojave nazivaju strukture dugog trajanja. Svaki pohod na Istok opravdava se na isti način, pa su i krajem 20. veka u zapadnim medijima korišćene srednjovekovne formule kao poziv na akciju protiv Srba i Srbije. Na primer, u emisiji Radio Vatikana iz 1992. spiker glasila Svete stolice kaže „Nema dogovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom dok je svetosavska“. To je suština i aktuelnih događaja u Hagu, koji kao moderna inkvizicija sudi „Gorskom vijencu“. Još u antičkom Rimu se znalo da vojna pobeda nije dovoljna za poraz protivnika, pravo osvajanje obavlja se nametanjem vrednosnog sistema pobednika kao „Božje volje“ – kaže sociolog dr Slobodan Vuković, dugogodišnji upravnik Centra za sociološka istraživanja.

Vizantolog prof. dr Vlada Stanković naglašava da je i pre krstaškog pohoda na Carigrad vođena duga propagandna kampanja na Zapadu.

– Vizantija je predstavljana kao šizmatička, pokvarena, okrutna, da bi se opravdao rat protiv nje. Ukoliko vas to podseća na sadašnje vreme – u pravu ste. Istorija je vrlo „plitka“, ništa se suštinski nije promenilo. To važi i za geopolitički položaj Srbije, koja se sudbinski vezala za Vizantiju – kaže dr Stanković.

Istoričari naglašavaju da su napad na Carigrad inspirisali lukavi trgovci i pomorci Mlečani, da bi stekli monopol nad trgovačkim putevima između Istoka i Zapada.

– Krstaši su uspeli da osvoje prestonicu Romejskog carstva, jer je ono bilo oslabljeno hiperinflacijom i građanskim ratovima. Koristeći današnje termine, za pad Carigrada i Vizantije najodgovorniji su tajkunski klanovi koji su urušili državu međusobnim borbama – kaže dr Stanković.

Moralno opravdanje Latina za nezamisliv pokolj civila u Carigradu je bila borba protiv pravoslavne šizme. Nad njihovim zverstavima se zgrozio čak i tadašnji papa Inoćentije Treći, iz pragmatičnih razloga, što je ostalo zabeleženo u njegovom pismu krstaškim vođama. Papa je zaključio da posle krstaških zločina istočni hrišćani više neće verovati zapadnim.

Krstašima su gresi bili oprošteni kad su doneli blago Carigrada na Zapad. Zlato koje su opljačkali vitezovi-monasi reda Templara postalo je temelj njihovog bankarstva. To bogatstvo je čuvano u teško dostupnim planinskim manastirima-tvrđama u Švajcarskoj. Venecija je izgrađena od opljačkanih delova carigradskih palata. Ukradeni su i čuvena vajarska kompozicija konja na Trgu Svetog Marka, neverovatni zlatni oltar istoimene crkve i neprocenjiva biblioteka. Vizantijski naučnici, zanatlije i umetnici pobegli su u Italiju donoseći Zapadu nepoznatu civilizaciju. Tako je počela renesansa.

– U to vreme bilo je uobičajeno da pljačka osvojenog grada traje tri dana, a u Carigradu je trajala sledećih 57 godina. Imajte u vidu da je to Drugi Rim, središte moći, kulture i arhiva najpismenije države sveta. Uticajni monasi franjevci i benediktinci napravili su pravu invaziju i odneli tu neprocenjivu biblioteku i arhivu na kojoj se zasniva istoriografija – kaže dr Stanković.

Britanski istoričar Ernl Bredford ocenio je malo dela u istoriji toliko zavređuje prezir kao pljačka i razaranje Konstantinopolja.
Podela i razdvajanje istočne i zapadne Evrope počinje upravo od ovoga što su uradili Venecijanci i krstaši. Posledice pada Carigrada 1204. osećaju se do današnjeg dana. Raskomadavši Istočno rimsko carstvo, oni su ne samo otvorili Turcima put u Evropu, nego i posejali seme docnijeg „balkanskog pitanja“ – zapisao je Bredford.

POLITIKA PROTIV CIVILIZACIJE

Velika je razlika između onog što o Vizantiji misle merodavni stručnjaci na Zapadu, koji je smatraju jednom od najsjajnijih srednjovekovnih civilizacija i onoga što o njoj iz dnevnopolitičkih razloga govore političari, kaže vizantolog prof. dr Radivoj Radić.

– Vizantija i ceo srednji vek, pa i onovremena zapadna Evropa, prekriveni su nizom predrasuda i pojednostavljenih negativnih ocena. Vizantija se na kulturnom planu stolećima nalazila ispred ostalih delova srednjovekovnog sveta. Predrasude o njoj su u nauci odavno odbačene, ali ih je kao i sve zablude teško iskoreniti u potpunosti. Poput korova, one žive u nekim poluintelektualnim krugovima – kaže dr Radić.

S BOSFORA NA DRINU

– Zanimljivo je i indikativno, da i jedan Semjuel Hantington u svojoj projekciji konfliktne međucivilizacijske dinamike za 21. vek, u poznatoj knjizi „Sudar civilizacija“, pravoslavlje, zajedno s islamom, smešta u istočnu hemisferu suprotstavljenu zapadnohrišćanskoj. „Bizant“ je postao sinonim za levantinsko lukavstvo i nemoralnu prevrtljivost, iako je kultura Vizantije svojevremeno za nekoliko kopalja nadmašivala zapadnoevropsku. Nedavno je neko duhovito primetio da se granica između Zapada i Istoka u zapadnjačkom viđenju pomerila s Bosfora na Drinu, u čemu su dobrim delom i koreni srpskih problema s Evropom – smatra prof. dr Darko Trifunović.

(Novosti)

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. velimir says:

    DANAS VELIKI EKONOMISTI PRIČAJU KAKO JE ŠVAJCARSKA EKONOMIJA I BANKARSKI SISTEM MEĐU NAJBOLJIMA NA SVETU . STVORILI SU DRŽAVU OD OTETIH I KRVAVIH PARA. NEMCI SU TAJ RECEPT UZELI OD NJIH PA SU U DRUGOM SVETSKOM RATU PLJAČKALI I ZATVARALI LJUDE U LOGORE KOJI SU RADILI DŽABE. DANAS PRIČAJU KAKO JE NJIHOVA EKONOMIJA JAKA , STVORENA JE NA KRVI I MUCI LOGORAŠA, MALI TROŠKOVI A VELIKA ZARADA. NAŠI POLITIČARI SU TOLIKO PLITKI DA SE UGLEDAJU NA NJIHOVU EKONOMIJU A NE ZNAJU ISTORIJU. NEMCI SU BILI I OSTALI ROBOVLASNICI EVROPE.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *