MENJAJU SE STVARI – Evropa se opire antiruskoj politici SAD

MENJAJU SE STVARI – Evropa se opire antiruskoj politici SAD

15 maja 2014

4hg43fg6gf56fgggJedan od poslednjih primera je Francuska, koja ne namerava da odustane od isporuke dva vojna broda tipa Mistral Rusiji. Indikativno je što je ova odluka doneta posle islaganja pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu Viktorije Nuland, koja je 8. maja otvoreno upozorila Pariz na ovaj posao. Stav Stejtdepartmenta izaziva rezigniranost u Jelisejskoj palati, gde rado govore o tome da amerikanci podmeću Francuzima, terajući ih da žrtvuju realne naconalne interese u ime doktrine transatlantske solidarnosti. Govori vojni analitičar Mihail Hodorjonok.

U slučaju raskidanja ugovora za isporuku ova dva nosača aviona uslediće vrlo značajne kazne. Kao drugo, to je posao za francuska preduzeća. Aktualni ekonomski položaj Evrope ne može se nazvati dobrim. A osujećivanje ugovora će udariti po radnim mestima. To nije u interesima Pariza.

Postaje jasno da uloga Rusije u ukrajinskoj krizi nije tako velika kao što to oslikavaju njeni geopolitički oponenti. Zato treći paket sankcija se nalazi pod znakom pitanja. Njegovo pokretanje će biti veliki udarac za ekonomiju zemalja članica. Pri tome najjače će sankcije pogoditi zemlje Baltika, raspoložene posebno antiruski.

Pragmatični stav zauzimaju vlasti Grčke, Mađarske, Luksemburga, Austrije, Španije, Bugarske, Kipra, Malte i Portugalije. Pri tome neki od njih zahtevaju od Brisela novčanu kompenzaciju za bojkot Moskve. Pošto, recimo pridruživanje Slovenije anitruskim sakncijama će imati vrlo negativne posledice po nacionalnu ekonomiju i dovesti do smanjenja unutrašnjeg bruto proizvoda za 1,3%. A grčki budžet zbog trgovinskog rata sa Rusijom rizikuje da se liši 7,5 miliona evra od turističkog biznisa.

Što je indikativno, protiv sankcija istupaju i tri najveće ekonomije Evrope. O francuskom stavu povodom Mistrala smo već govorili. Britanci ne žele da zamrznu milijarde aktiva ruskih oligarha u Londonu. A nemački biznis poziva Berlin da se predomisli i da ne stvara teškoće hiljadama firmi koje rade sa Rusijom. U tom kontekstu vrlo aktualan je poziv bivešeg kancelara Nemačke Gerharda Šredera da manje misli o sankcijama protiv Rusije i više o sopstvenim interesima.

U celini, svaki član EU u tom pogledu ima svoje rezone. Važno je da energični pokušaji Vašingtona da stvori privid zajedničkog antiruskog fronta nailaze na aktivan otpor, čim počne da se govori o realnoj ekonomiji. Evropa se na paradokaslni način više plaši trećeg paketa antiruskih sankcija nego sama Rusija.

Razume se, sve još može da se promeni. Situacija je previše složena da bi se sigurno prognozirala budućnost. Transatlantska solidarnost može da nadvlada ekonomski pragmatizam. Ali može da se desi i suprotno. Jer Zapadu je sve teže da ignoriše realnost na koju uporno skreće pažnju svojih evropskih partnera Ruska Federacija.

Najverovatnije već u skorije vreme Zapad će bez posebne buke ukinuti sankcije uvedene protiv Rusije. Sa jedne strane to će omogućiti zapadnim političarima da uzmu u obzir zabrinutost sopstvenih finansijsko-industrijskih krugova, sa druge — pružiće mogućnost da se sačuva obraz. Mada, treba reći da je ovaj obraz već umrljan: reakcija na pridruživanje Krima Rusiji pokazala je kao prvo licemerje i dvostruke standarde Zapada u pogledu preostalog sveta, kao drugo, ograničenost mogućnosti uticaja na svetsku politiku pomoću ultimatuma i ucena.

(Glas Rusije)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *