Na današnji dan 1806. rođen je knez Aleksandar Karađorđević

Na današnji dan 1806. rođen je knez Aleksandar Karađorđević

11 oktobra 2013

Aleksandar KaradjordjevicNajmlađi sin vožda Prvog srpskog ustanka – Karađorđa i Jelene, Aleksandar, rođen je u Topoli 11. oktobra 1806.

Školovao se u Hotinu u Besarabiji, u Rusiji, pod pokroviteljstvom ruskog cara. Oženio se 1830. godine Persidom, ćerkom vojvode Jevrema Nenadovića i Jovanke Milovanović. Imali su devetoro dece: ćerke Poleksiju, Kleopatru, Jelenu i Jelisavetu, i sinove Aleksija, Svetozara, Andreja (sva trojica umrli kao deca), Petra i Arsena.

Krajem 1839. posle sultanskog fermana o potvrdi kneževskog dostojanstva Kneza Mihaila Obrenovića, porodica Karađorđević vratila se u Srbiju. Aleksandar je stupio u službu pri Glavnom štabu srpske vojske, a potom je unaprijeđen u čin poručnika i postavljen za ađutanta kneza Mihaila.

Posle političkih sukoba izazvanih nepoštovanjem takozvanog „Turskog ustava“ iz 1838. i abdikacije Miloša, a zatim i Mihaila Obrenovića, na narodnoj skupštini održanoj na Vračaru, 14. septembra 1842, Aleksandar Karađorđević izabran je za kneza Srbije.

Nakon priznavanja kneževske titule od strane Rusije i Turske, Knez Aleksandar se okrenuo reformama i uvođenju novih ustanova, kako bi se ubrzao razvoj srpske države. Donijet je kodeks građanskog prava, uvedena stajaća vojska, osnovana topolivnica u Kragujevcu (1853. g), unaprijeđene su postojeće i osnovane nove škole, Narodna biblioteka i Narodni muzej.

U Mađarskoj revoluciji 1848. u Vojvodini, učestvuju i čete dobrovoljaca iz Srbije pod komandom Stevana Knićanina, koje je kao pomoć Srbima u njihovoj borbi za autonomiju poslao Knez Aleksandar Karađorđević.

Kao nastavak nacionalno-političkog pokreta iz 1848. razvila se panslavistička ideja o Jugoslovenskoj Kraljevini, koja je uz „Načertanije“ Ilije Garašanina, četiri godine ranije bila gotov srpski politički program, tako je uticala da osnov srpske spoljne politike postane svest o misiji oslobađanja svih južnoslovenskih naroda od austrijske i turske vlasti.

U unutrašnjoj politici, knez Aleksandar dolazi u sukob sa članovima Sovjeta, što kulminira sazivanjem Svetoandrejske narodne skupštine u decembru 1858. koja je iznudila njegovu abdikaciju.

Posle silaska sa kneževskog trona, Knez Aleksandar se povukao na svoje imanje u blizini Temišvara. Njegov miran život poremetila je optužba da je za zaverenike u atentatu na kneza Mihaila obezbijedio novac i oružje. Osuda za djelo koje nije učinio duboko ga je povrijedila. Dinastičke borbe su se još više rasplamsale, i knez Aleksandar tek tada uzima aktivno učešće u njima. U svojim izjavama gnušao se pomisli na nedjelo koje su mu pripisivali protivnici, boreći se svom snagom da na srpski presto ponovo dođe jedan Karađorđević.

Knez Aleksandar Karađorđević umro je u Temišvaru, 3. maja 1885. godine (po novom kalendaru). Sahranjen je u Beču, a njegovi posmrtni ostaci prenijeti su 1912. u zadužbinu Kralja Petra I na Oplencu.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *