Napetost između Hrvatske i BiH oko mosta

Napetost između Hrvatske i BiH oko mosta

23 avgusta 2013

ekskluzivne-fotografije-novog-projekta-peljeskog-mosta-slika-986022Izjava Damira Hadžića, ministra saobraćaja i komunikacije BiH, da je za Hrvatsku bolje rešenje koridor kroz Neum od Pelješkog mosta, izazvala je u Zagrebu krajnje negativne reakcije. Iako se većina političara javno suzdržala od odgovora ministru Hadžiću, gotovo jednodušno tvrde da je povezivanje hrvatske teritorije kod Dubrovnika isključivo stvar Hrvatske. Iz razgovora s hrvatskim diplomatima prevladava stav da BiH treba jasno staviti do znanja da je nedopustivo takvo mešanje u unutrašnje stvari susedne države i da ministar Hadžić, ali i svi ostali političari iz BiH, ubuduće treba da bude oprezniji kada govori o projektu Pelješkog mosta.

Da problem bude još veći, ni u Hrvatskoj nikako ne mogu da se dogovore kako povezati Dubrovnik s ostatkom Hrvatske. Čas se promoviše ideja Pelješkog mosta i potreba da EU učestvuje u finansiranju, a već drugi dan ministar saobraćaja Siniša Hajdaš Dončić izjavljuje da je koridor kroz Neum jeftiniji i isplativiji.

Evropska komisija istovremeno upozorava da u slučaju koridora kroz Neum BiH ne bi smela da ima nikakve ingerencije, zašta u toj državi ne žele ni da čuju. Pelješki most je, opet, za BiH sporan, jer se tvrdi da bi onemogućio ili bar otežao ulaz brodova u teritorijalne vode te države. Sporna je i cena, jer bi izgradnja Pelješkog mosta koštala 350 miliona evra, a koridor kroz BiH bi koštao znatno jeftinije. EU je dala signale da bi mogao da učestvuje u izgradnji mosta, ali je do realizacije ostalo još mnogo.

Ovog leta stranci koji su automobilom išli u Dubrovnik nisu mogli da se načude da moraju, pošto je Hrvatska ušla u EU, da pokazuju pasoše. Za mnoge je čekanje na granici sa BiH i procedura sa pasošima bila gnjavaža na putu prema Dubrovniku i izrazili su čuđenje kako Hrvatska može da dopusti da je njena teritorija nepovezana. Dugogodišnje zanemarivanje rešavanja tog problema sada je doseglo kulminaciju, a rešenje se „odvija“ u inače sve zategnutijim odnosima Hrvatske i BiH. Naime, BiH komplikuje i uvoz proizvoda iz Hrvatske, a kako sada stoje stvari, male su šanse da se uskoro reši i granični spor po modelu koji su 1999. postigli bivši predsednici Alija Izetbegović i Franjo Tuđman. Po tom sporazumu BiH bi pripale dve hridi Veliki i Mali Škoj u Malostonskom zalevu, kao i vrh poluostrva Klek, a to je izazvalo ogorčenje u Hrvatskoj i sumnju da je Tuđman u vreme potpisivanja sporazuma bio neuračunljiv zbog bolesti. Sadašnja vlada na čelu sa Zoranom Milanovićem najavila je ratifikaciju, svesna da granični problem treba rešiti, ali su otpori krenuli i iz stručnih i iz političkih krugova, pa je mala šansa da dogovora uskoro bude.

(Novosti)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *