NARODNA SKUPŠTINA PUNA BEOGRAĐANA: Svaki treći poslanik iz Beograda

NARODNA SKUPŠTINA PUNA BEOGRAĐANA: Svaki treći poslanik iz Beograda

31 marta 2014

skupstina-srbije--650x431Svaki treći od 250 poslanika koji će činiti novi saziv Skupštine Srbije je iz glavnog grada Srbije, sudeći makar prema redosledu na izbornim listama sa kojima su stranke učestvovale na izborima, a to je manje nego u sastavu 2012, kada je bilo skoro 100 Beograđana. Iz Beograda je ovoga puta, naime, ukupno 88 još potencijalnih predstavnika u parlamentu, što je više od 35 odsto.

Naprednjaci će imati najviše poslanika iz prestonice u parlamentu – čak 56, što je svaki treći među njihovih 158. Međutim, procentualno gledano najviše prestoničana predstavljaće DS, odnosno ukupno ih je devet od 19 ili 47 odsto. U svojim redovima veći broj poslanika iz glavnog grada imaće i koalicija SPS-PUPS-JS – 19 od 44 ili više od 43 odsto. Nova demokratska stranka Borisa Tadića, ukoliko se bude poštovao redosled sa izborne liste, delegiraće u parlament četiri Beograđana što će biti svaki peti među njihovih 18 poslanika. Jedine partije koje nemaju predstavnike prestonice su manjinske stranke SVM, SDA Sulejmana Ugljanina i PDD Rize Halimija.

Što se tiče većih gradova, Novi Sad će imati 20 predstavnika u parlamentu i to naprednjaci osam, socijalisti tri, demokrate i NDS po tri i po jednog SDA i SVM. Iz Niša će u skupštinskim klupama sedeti deset predstavnika stranaka – pet naprednjaka, tri iz koalicije SPS-PUPS-JS, jedan iz DS i dva iz koalicije okupljene oko Borisa Tadića. Kragujevac će imati devet „delegata“ među kojima je šest iz SNS, dva iz SPS i jedan iz DS.

Prema ranijem istraživanju inicijative Otvoreni parlament, u periodu od 1990. do 2011. procenat stanovnika sa prebivalištem u Beogradu je bio između 20 i 23 odsto. Procenat broja poslaničkih mandata iz Beograda bio je 21,5 odsto u sazivu iz 1991. i 33,3 odsto u sastavu iz 2008. godine. Isto istraživanje pokazalo je da su svi ostali regioni, prema kriterijumu broja stanovnika po jednom mandatu, nedovoljno zastupljeni u parlamentu.

„Problem ovakve raspodele je u izbornom sistemu. Da imamo više izbornih jedinica verovatno bi bilo manje poslanika iz Beograda, jer onda bi se malo više pažnje posvećivalo regionalnoj zastupljenosti. Problem je i što su partije previše centralizovane i što visoki funkcioneri uglavnom žive u Beogradu. Zato se i problemi nekih delova Srbiji ne mogu čuti u zakonodavnom domu, pa je na delu beogradizacija parlamenta“, kaže za Danas analitičar Dejan Vuk Stanković.

Inače, za više od dve decenije višestranačja, čak 13 opština nikada nije imalo poslanika, dok je 117 samouprava delegiralo manje od pet parlamentaraca.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *