НЕМЦИ НАМ ЈАСНО ПОРУЧИЛИ: Ево шта Србија мора да уради!

NEMCI NAM JASNO PORUČILI: Evo šta Srbija mora da uradi!

6 juna 2017

„Srbija treba sama da odluči o svojoj budućnosti – da li želi da ostane neutralna, ili da održava vojne vežbe s Rusijom, ali ako održi neutralnost – koja ide na ruku Rusiji – to neće pomoći njenom približavanju Zapadu, jer neutralnost u tom konfliktu nije moguća“, smatra Roland Frojdenštajn iz Vilfred Martens centra.

– Neke zemlje članice EU, koje su i veoma aktivne članice NATO, počeće da se pitaju kakve su strateške namere političke elite i stranaka u Srbiji – rekao je on u intervjuu objavljenom danas za portal „Juropean Vestern Balkans“ (European Western Balkans).

Ovaj ekspert smatra i da će možda članstvo Crne Gore u NATO-u pomoći da se neki ljudi u Srbiji ubede da ima smisla pridružiti se vojnoj alijansi.

Frojdenštajn, koji je direktor za politiku u Vilifrid Martens centru za evropske studije sa sedištem u Briselu, u intervjuu za EWB na nedavno održanom bezbednosnom forumu GLOBSEC u Bratislavi, osvrnuo se i na ključne spoljne pretnje po naš region.

Rat preko leđa Zapadnog Balkana

U tom kontekstu, izdvaja Rusiju za koju kaže da „vodi svoj rat protiv Zapada na Zapadnom Balkanu kao što to čini i u drugim delovima sveta“.

– Najopasnije je to što Rusija jednostavno koristi svaki aspekt etničkih tenzija ili političke destabilizacije bilo koje vrste sukoba u sopstvenu korist, što znači – na štetu Zapada i liberalne demokratije. To je najmoćniji spoljni uticaj na Balkanu, kojem se moramo na neki način suprotstaviti – ističe Frojdenštajn.

Iako smatra da je dugoročna stabilnost u našem regionu važnija od kratkoročne, on sa žaljenjem konstatuje da je „lakše nešto razgraditi nego izgraditi“ što, kako navodi, Rusija i te kako koristi.

Kao ključne elemente protivteže liderima koje bi mogao „zavesti ruski korumpirani autoritarni model“, vidi nevladine organizacije i civilna društva, ali smatra i da bi trebalo „usloviti buduću saradnju u procesu približavanja zapadnobalkanskih zemalja EU“.

– Ako one nazadaju, onda moraju snositi neke direktne negativne posledice – ističe on.

Stabilnost na Balkanu

Frojdenštajn kaže i da EU ima izvesnu dilemu na Zapadnom Balkanu – između kratkoročne stabilnosti u regionu, koja podrazumeva da neće podsećati vlade u regionu na obaveze u pogledu vladavine prava, i jasne poruke da bez poštovanja tih „pravila igre“ nema dugoročne stabilnosti.

– To zapravo nije izbor između stabilnosti i demokratije, već izbor između kratkoročne i dugoročne stabilnosti – pojašnjava on.

Dugoročno, kaže Frojdenštajn, politički sistemi bez garancija i jasne podele vlasti, slobodnih medija i snažnih civilnih društava, neće biti održivi.

– Zemlja koja nije održiva demokratija neće biti stabilna – ističe ovaj ekspert, koji kao ključne izazove na Zapadnom Balkanu trenutno vidi nestabilnost, slabe demokratije, nedostatak vladavine prava i namerne pokušaje spoljnih sila da dodatno destabilizuju te zemlje.

EU se nije baš pokazala

Kad je reč o procesu evropskih integracija, on ukazuje da perspektiva pridruživanja EU ne bi trebalo da bude jedini pokretač reformi i modernizacije na Zapadnom Balkanu.

Pri tom podseća da je pre 20 godina u zemljama Istočne Evrope glavni pokretač reformi i modernizacije bila njihova želja da postanu moderne evropske demokratije, a da je članstvo u EU bilo samo instrument.

– To u ovom trenutku ne vidimo dovoljno na Zapadnom Balkanu. A to nije zato što je EU nemarna ili plašljiva, ili pak sita proširenja, već zato što je u tim zemljama reformski proces u opasnom zastoju, a u nekim slučajevima je čak nazadovao – povratkom na autoritarne oblike uprave – upozorava Frojdenštajn.

U tome, napominje on, ponašanje EU svakako nije od pomoći, već je, kako zaključuje, glavni zadatak samih zemalja na Zapadnom Balkanu – da ponovo ubrzaju reformske procese i povrate zamajac na tom planu.

KOMENTARI



6 komentara

  1. goran says:

    Popeli ste nam se na onu stvar. Niti imamo nameru da idemo u EU, niti nas Vasi saveti i naredbe interesuju. Aufiderzen.

  2. Miki says:

    Građani Srbije ne žele u fašističku EU i NATO.

    • električar says:

      Gradjani, narod ... ? Koji gradjani, koji narod ... ? Gde su gradjani, gde je narod ... ? Ne vide se ... Ni gradjani Crne Gore ne rekoše da će u Nato i EU ...

      • Kosovac says:

        Tako je, električar.

  3. kuka says:

    Ala ga je udrobio!!! Balkansku ionako haotičnu kašu još je više zapržio opravdanjima za svinjarije koje su nam priredili i ucenama. Kaže Rusija koristi nestabilnost. Dabome. I treba i mora. Ali ko su kreatori te nestabilnosti? Ko je to bio u prošlosti, i ko je danas? Upravo Zapad, SAD, NATO i EU. O ratu preko naših ledja niko sa zapada ne bi smeo ni da zucne. Oni su virtuozi u tome i svoje veštine su brusili na nama vekovima. Kaže korumpirani autoritarni ruski model. A zapadni model nije korumpiran i autoritaran? Ako nije, kako onda droga i organi putuju iz KiM-a u njihove zemlje? Kakav im je Haški tribunal? Hašku korupciju nisu primetili? Naš model više ne može biti korumpiraniji i autoritarniji. Našao je čime će nas zastrašiti! Korupcija i autoritarnost su postale naše drugo ime. Ne podsećaju vlade u regionu na obaveze u pogledu vladavine prava radi kratkoročne stabilnosti?!?! Ovakvu budalaštinu odavno nisam pročitao! Otkad vladavina prava ili insistiranje na njoj može imati za posledicu nestabilnost? Vladavina prava uvek i na kratak i na dug rok može doneti samo stabilnost i insistiranje na njoj može biti samo blagotvorno za svaku zemlju. Neka kažu istinu i priznaju da nisu insistirali jer su hteli da potonemo do dna. Čak su je podsticali i aktivno doprinosili razgradnji institucija, a to čine i sad. Većina gradjana u Srbiji više ne želi da udje u EU, a u NATO nikad nije ni želela. U poslednje vreme se, vidim, hlade i pristalice neutralnosti i sve više njih žele savez sa Rusijom. Uzgred, ovaj tip cirkuzantsko-alhemičarskog prezimena (Freudenstein-kamen radosti) ima šiptarsku facu.

  4. miroslav says:

    Za sve sto optuzuju Rusiju da destabilizuje Balkan, to upravo rade oni, nacisti sa zapada.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *