Nemoć briselskih samozvanaca

Nemoć briselskih samozvanaca

14 децембра 2013

Dragomir-Andjelkovic-ProfilPiše: Dragomir Anđelković

Kod nas je, u zvaničnoj i medijskoj sferi, stvorena fama da je reč Brisela „Božiji zakon“. Kada EU administracija nešto zatraži, to mora da se izvrši ili nastupa smak sveta! Naravno da nije tako, ali da bi to počeli da shvataju i oni čiji mozgovi su u dobroj meri već isprani– potreban je upečatljiv primer, koji nije moguće prevideti. Baš tako nešto imamo u vezi sa Južnim tokom.

Trenutno aktuelne „gasne“ protivrečnosti između Moskve i Brisela, povezane su sa „Trećim energetskim paketom EU“. Prema njemu, da se podsetimo, neprihvatljivo je da ista kompanija bude isporučilac i ujedno transporter gasa. Zahteva se i da gasovodi budu pod istim uslovima „otvoreni“ za transport gasa od strane svih koji su za to zainteresovani. Prvo je za Ruse prihvatljivo, dok drugo apsolutno nije. Što bi ulagali desetine milijardi dolara svog novca u novu gasovodnu infrastrukturu, da bi ona bila, uslovno rečeno, u funkciji ekonomskih i (geo)političkih interesa svih koji to požele?

Nedvosmisleno je jasno da se iza svega kriju pre svega nastojanja centara moći da se anulira efekat koji će Moskva postići izgradnjom „Južnog toka“. Naravno, ona na tako nešto ne namerava da pristane. Rusi su jasno stavili do znanja da neće prihvatiti ono što je štetno po njih, odnosno da će nepokolebljivo realizovati svoje planove. Jasno je da će „Južni tok“ biti izgrađen i da će funkcionisati bez obzira na sve pokušaje opstrukcije iz Brisela i Vašingtona.

To i tamo uviđaju sudeći po porukama iz kojih se već nazire drugačiji, manje agresivan pristup. Tako je na nedavno održanoj konferenciji o Južnom toku, održanoj u Evropskom parlamentu, vrlo pomirljivo istupio direktor za svetska energetska tržišta Evropske komisije –Klaus-Diter Borhardt. On je istakao da je Južni tok veoma potreban Evropi te da pod uslovom da za to postoji dobra volja, svi problemi mogu da budu razrešeni.

Pri tome je izrazio nadu da će u što kraćem roku biti potpisan sporazum između EU i Rusije, koji bi zamenio sadašnje bilateralne sporazume između Moskve i država uključenih u realizaciju pomenutog projekta. Da bi tako i bilo, nerealni zahtevi na račun ruskog gasnog kompleksa,na ovaj ili onaj način, neminovno će biti odbačeni. Evropi treba ruski gas a to nije dobar osnov za ucenjivanje Moskve.
Sada je trenutak da se ponovo osvrnemo na naš slučaj. Posle svega rečenog prosto se nameće pitanje: „Kakvu pouku iz toga mi realno možemo da izvučemo?“. Mnogi će pomisliti i sledeće: „Pa mi smo mali i slabi, a Rusija je jaka. Ako za nju stav Brisela nije neka vrsta diktata, za nas jeste“. Međutim, stvari su kompleksnije.

Prvo i mi postojimo radi sebe a ne zbog EU. Integracije ma koje vrsto samo su sredstvo da nama budu bolje, a ne razlog da se odričemo svojih vitalnih interesa. Ako nam Brisel ili Berlin traže nešto što je za nas totalno neprihvatljivo – kao što se ovih dana nagoveštava u vezi sa statusom Republike Srpske – onda daleko im lepa kuća. Opstaćemo i bez njih, a bez jake RS već sada osakaćeni srpski narod biće dotučen.

Drugo, navedeni primer nam govori da EU strukture nisu homogene. Tu postoje razni nacionalni interesi, a kada se pokaže otpornost na prvi nasrtaj Brisela, brzo se pokažu pukotine kojih je EU prepuna. Kratko vreme svi glume da su deo skladne „evropske porodice“ a onda počinju da rade za sebe. Tako otpočinje proces koji neretko dovodi i do radikalne promene prvobitnih stavova Brisela.

To je i te kako bitno za nas. Srbija mora konačno da zauzme čvrst stav u vezi sa ono malo preostalih naših pozicija na Kosovu i Metohiji, Crnoj Gori i, iznad svega, kada se radi o opstanku RS na dejtonskim principima. Sa već neminovnom izgradnjom Južnog toka i sa tim povezanim rastom našeg geopolitičkog značaja, za tako nešto imamo i sve više predispozicija. A kada, naravno na odmeren način, krenemo tim putem, pokazaće se da unutar EU imamo mnogo više adresa za saradnju nego što deluje dok se ponašamo servilno. Sa takvima ne računaju ni oni koji imaju interes da ih podrže!

(Novine novosadske)

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u