НИЈЕ РУСИЈА ЈУГОСЛАВИЈА, РЕАГОВАЋЕ НА ОСИРОМАШЕНИ УРАНИЈУМ

NIJE RUSIJA JUGOSLAVIJA, REAGOVAĆE NA OSIROMAŠENI URANIJUM

24 marta 2023

Rusija, najveća nuklearna sila, nije Jugoslavija, pa će Moskva biti prinuđena da reaguje ako London dostavi Ukrajini oklopnu tenkovsku municiju koja sadrži osiromašeni uranijum. Ruski eksperti su saglasni da takva isporuka vodi ka ozbiljnoj eskalaciji, ali debatuju oko toga da li će Rusija u tom slučaju upotrebiti taktičko nuklearno oružje.

Kakav će tačno biti odgovor Rusije na korišćenje granata s osiromašenim uranijom to zna samo ruski Generalštab i vrhovni komandant Oružanih snaga Rusije Vladimir Putin, ali mnogi vojni stručnjaci smatraju da bi Moskva u tom slučaju mogla da upotrebi taktičko nuklearno oružje, s obzirom na ranija upozorenja da će Moskva isporuku zapadnih granata sa uranijumskim jezgrom Ukrajini tretirati kao upotrebu „prljavih nuklearnih bombi“ protiv Rusije, sa svim posledicama koje proizilaze iz toga.



Međutim, ruski ekspert Aleksej Anpilogov smatra da Moskva u tom slučaju neće koristiti taktičko nuklearno oružje.

„Ne mislim da bi to bio adekvatan i ekvivalentan odgovor na isporuku oklopnih granata koje sadrže osiromašeni uranijum… Projektili ovog tipa nisu nuklearno oružje, već imaju nuklearne komponente, što stoji i u izjavi predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina“, objašnjava Anpilogov.

Komentarišući odluku Londona da sa tenkovima „čelendžer 2” u Ukrajinu pošalje i municiju koja sadrži osiromašeni uranijum, Anpilogov upozorava da posledice mogu biti „veoma ozbiljne“, pre svega po zdravlje ljudi, a takođe dovodi i do kontaminacije područja, kao što se desilo u Jugoslaviji i Iraku.

Osiromašeni uranijum, osim što je toksičan, kao i svi teški metali, on je i radioaktivan i kod ljudi može izazvati otkazivanje bubrega, pluća, povećati rizik od raka i druge zdravstvene probleme.

„Zbog toga je, s moje tačke gledišta, potrebno o tomegovoriti i na tome insistirati. Sa naše, sa ruske strane, upravo se i insistira na tome da je ta municija sa osiromašenim uranijumom nehumana i da utiče na civilno stanovništvo i na životnu sredinu. I ne treba samo insistirati na onim budućim ratnim zločinima koji će biti počinjeni nad civilnim stanovništvom u Ukrajini, već i podsetiti na činjenice vezane na raniju upotrebu osiromašenog uranijuma. Ja bih izdvojio dva – prvo, rat u Jugoslaviji, kada su Amerikanci i NATO zemlje masovno koristile bombe sa osiromašenim uranijumom i druga veoma ozbiljna kampanja sa upotrebom osiromašenog uranijuma je kampanja u Iraku…“, podseća ekspert.

On naglašava da ni Velika Britanija, ni SAD, ni njihovi NATO saveznici do sada nisu odgovarali, niti su kažnjeni za korišćenje takve municije, uprkos tome što su grupne tužbe stizale i od civila i od američkih i NATO vojnika.

Osim kod „čelendžera 2”, poznato je da i u naoružanju tenka „leopard 2“, isto kao i borbenih vozila pešadije „bredli“ i „marder“ postoji i protivoklopna municija sa jezgrom od osiromašenog uranijuma čija upotreba dovodi do kontaminacije zemljišta. Takođe, oklop američkog tenka „abrams“ napravljen je od osiromašenog uranijuma, pa su zapadni vojnici još jedna kategorija žrtava, napominje ekspert.

NATO vojnici su osiromašenom uranijumu bili izloženi u olupinama njihovih uništenih, izgorelih tenkova.

U kom slučaju bi Rusija mogla da upotrebi taktičko nuklearno oružje?

Osiromašeni uranijum se u municiji koristi već decenijama, dok taktičko nuklearno oružje nikad još nije upotrebljeno u ratnom sukobu.

Anpilogov ukazuje na to da ruska doktrina, koja je odbrambenog karaktera, jasno reguliše slučajeve u kojima se može koristi nuklearno oružje – osim u slučaju nuklearnog napada na Rusiju, Moskva može upotrebiti atomsko oružje i ako je ugroženo egzistencijalno postojanje države, čak i ako je taj napad izveden samo konvencionalnim oružjem.

Faktički, to bi se moglo dogoditi ako dođe do ozbiljne invazije na teritoriju Rusije, pojasnio je ekspert.

„Treba imati u vidu da su po Ustavu Ruske Federacije Donjecka, Luganska, Zaporoška i Hersonska oblasti teritorija Rusije, baš kao i Krim. Bilo kakav plan ukrajinske strane da zauzme Krim, da dođe na granice iz 1991. godine, što znači na granice Ukrajine nakon raspada Sovjetskog Saveza, to bi zapravo bila pretnja teritorijalnom integritetu Rusije. Jedna stvar su ti pogranične bitke, u kojima ruska vojska postepeno potiskuje ukrajinske trupe sa teritorije ova četiri regiona, koji su po Ustavu pripojeni Rusiji, a druga stvar je kontraofanziva velikih razmera, o kojoj ukrajinska strana sada govori“, kaže ekspert.

Razlog za korišćenje taktičkog nuklearnog naoružanja mogao bi da bude pretnja od presecanja kopnenog transportnog koridora do Krima ili pretnja zauzimanja krimskog poluostrva, što bi stvorilo probleme Crnomorskoj floti, smatra ekspert.

„Situacije takvog tipa mogu biti osnov za primenu taktičkog nuklearnog oružja po ofanzivnim ukrajinskim trupama ili po bazama u pozadini i čak centrima odlučivanja, kako bi se zaustavila ofanziva i demonstrirala ozbiljnost namera Ruske Federacije. Štaviše, u nekoliko govora predsednika Rusije se čulo da će Rusija upotrebiti nuklearno oružje u skladu sa svojom odbrambenom doktrinom, ali bez preciziranja parametara za upotrebu tog oružja, jer je to prerogativ vrhovnog komandanta“, kaže Anpilogov.



Ipak, Anpilogov je uveren da će Rusija upotrebiti taktičko nuklearno oružje isključivo u slučaju očuvanja teritorijalnog integriteta i eliminisanja pretnji po svoj suverenitet, a ne zbog isporuke tenkovske municije sa osiromašenim uranijumom.

Taktičko nuklearno oružje, koje se ponekad naziva frontovsko ili nestrateško nuklearno oružje, ima male nuklearne bojeve glave namenjene za upotrebu na bojnom polju ili limitirani nuklearni napad. Oni uništavaju mete na ograničenom području i ne izazivaju radioaktivnu kontaminaciju velikih razmera.

Za razliku od strateškog naoružanja, manje je snage. Najmanje taktičko nuklearno oružje može biti od jedne kilotone ili manje (proizvevši ekvivalent od hiljadu tona eksplozivnog TNT-a). Najveća taktička nuklearna bojeva glava ima moć jednaku 100 kilotona.

Zapadno oružje legitimna meta

Ruski predsednik Vladimir Putin je osudio britanske planove da pošalju takvu municiju u Ukrajini, rekavši da će Moskva biti primorana da odgovori u skladu sa tim jer takvo oružje ima „nuklearnu komponentu“, dok je ministar odbrane Sergej Šojgu upozorio da najava Velike Britanije da će Ukrajini obezbediti municiju sa osiromašenim uranijumom znači da je preostalo „sve manje koraka“ do nuklearnog sukoba.

Ruski eksperti takođe podsećaju da zapadno oružje koje stiže u Ukrajinu automatski postaje legitimna meta ruske vojske i da samim tim i ove isporuke mogu biti uništene i pre nego što stignu u ukrajinske jedinice.

Govoreći o motivima, ruski vojni stručnjaci ocenjuju da je jedan od motiva Britanaca zarada i želja da povećaju konkurentnost svojih tenkova „čelendžer 2“ na svetskom tržištu naoružanja. Ono što je sigurno jeste činjenica da Anglsaksonci ne mare za živote Ukrajinaca i sudbinu Ukrajine.

(Sputnjik)

KOMENTARI



2 komentara

  1. persida says:

    Ovo je cisto proseravanje, sve je dogovoreno, vojni komleks Amerike i Rusije ce prodati ogromne kolicine oruzja malim zemljama, u pitanju je cist biznis. Da tu ima nekakvog rata, Rusi bi vec gadjali Varsavu, London,Berlin... Ovo je zvaka za ludaka.

    • padre says:

      Što bi voleo, da si i ti usred tog "nikakvog rata"!

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *