NIKITA BONDJAREV: Reći da Balkan za Rusiju nije važan, bilo bi gotovo ravno zločinu

NIKITA BONDJAREV: Reći da Balkan za Rusiju nije važan, bilo bi gotovo ravno zločinu

24 oktobra 2013

Srbija_i_RusijaNikita Bondarjev, viši naučni saradnik Ruskog instituta za strateška istraživanja (RISI) iz Moskve, boravi u Beogradu iz mnogo važnijeg razloga nego što je poseta Sajmu knjiga. Od subote u Srbiji će početi sa radom zvanično predstavništvo RISI, čiji je pokrovitelj Vladimir Putin. Očito da se Moskva uključuje u trku sa Vašingtonom u stvaranju poluga uticaja i instrumenata meke moći u inostranstvu. Posle stvaranja globalne televizije „Raša tudej”, po uzoru na Si-En-En, dolazi na red nevladin sektor, po čemu su oduvek Amerikanci bili prepoznatljivi.

– Biću, naravno, na Sajmu knjiga, ali osnovni razlog dolaska jeste otvaranje zvaničnog predstavništva RISI u Srbiji, u subotu, 26. oktobra. To će biti prvo zvanično predstavništvo neke ruske nevladine organizacije u Srbiji. Imaćemo pravno lice sa zvaničnim statusom, svojim statutom i pečatom, organizaciju koja će moći da stupa u pravni odnos sa srpskim organizacijama – otkriva Bondarjev za „Politiku”.

RISI je već poznat u Srbiji, kao neka vrsta ruske Karnegi fondacije?

Može se i tako reći, da je to naš Karnegi, ili RAND Korporacija. Postojimo od 2009, kao deo administracije predsednika RF, a ciljevi i smisao rada instituta jesu izrada analitičke produkcije, koja zatim ide administraciji predsednika, ali i u druge institucije, poput Ministarstva inostranih poslova, ruske agencije za međunarodnu saradnju „Rossotrudničestvo”, ili u državne korporacije kao što je „Gasprom”. Uključeni smo u procese javne diplomatije i naučne aktivnosti.

Šta očekujete od prisustva u Srbiji, a šta može Srbija da očekuje od toga?

U poslednju godinu i po dana očigledno se povećava rusko prisustvo u Srbiji. To je povezano ne samo sa našim prisustvom, već je rast primetan na svim pravcima. Rusija želi da prisustvuje u Srbiji, ona to već čini preko ekonomskih korporacija i kulture. Ali, Rusija je zainteresovana da prisustvuje i u ovom obliku javne diplomatije, za kojom u Srbiji postoji velika potreba. Ruse čekaju u Srbiji i to je očigledno. Za to nedostaje politički program u kome bi bile formulisane teze prisustva Rusije na Balkanu, a zatim bi ih ruski državni vrh zvanično potpisao.

Da li se može očekivati takav program?

Da, on je u izradi trenutno. Upravo naš institut radi na tome, ali se susrećemo sa velikim otporom naših geopolitičkih protivnika, kojima ni sadašnji stepen ruskog prisustva u Srbiji nije po volji. Njih plaši mogućnost da to prisustvo bude još dublje osmišljeno i centralizovano.

Šta bi mogao da bude sadržaj i osnovna ideja tog dokumenta?

To je ideja koju je izneo Leonid Petrovič Rešetnjikov, direktor RISI, tokom svoje junske posete Balkanu. Srbija i Balkan za Rusiju nisu samo mesto u koje treba ulagati kapital i dobijati profit. Glavna ideja jeste da Rusija i Srbija ne izgube jedna drugu, već da ostanemo zajedno.

To je, međutim, u suprotnosti sa tezom koja se često može čuti da Srbija i Balkan nisu među prioritetima u novoj koncepciji ruske spoljne politike, objavljenoj u februaru?

Tvrdim da je to neistina, izmišljotina naših protivnika. Moguće da to nije jasno formulisano u spoljnopolitičkoj doktrini i da Balkan ne može u ruskoj spoljnoj politici da ima značaj kao, recimo, Kina, iz sasvim razumljivih razloga. Ali, reći da Balkan za Rusiju nije važan, bilo bi gotovo ravno zločinu. Ako u Srbiji postoje ljudi koji kažu „Rusija nas je zaboravila”, to nije tačno. Moguće je da ne postoji razumevanje šta i kako ovde treba raditi, da još nema tog političkog programa, ali naš državni vrh sasvim sigurno razume značaj Balkana za Rusiju. Ja to znam i to vam garantujem.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *