ОБАВЕЗНО ПРОЧИТАТИ: Шта је здравије, шећер или вештачки заслађивачи?

OBAVEZNO PROČITATI: Šta je zdravije, šećer ili veštački zaslađivači?

3 februara 2019

Na pitanje da li u šolju kafe staviti kašiku šećera ili tabletu veštačkog zaslađivača, stručnjaci za ishranu uglas odgovaraju – ni jedno ni drugo, naviknite se da pijete gorku kafu!

– O tome da li su veštački zaslađivači koje možemo da kupimo svuda ili oni koji se nalaze u mnogim prehrambenim proizvodima štetni ili nisu, postoji mnogo oprečnih mišljenja, a debate o tome traju već decenijama. Ali, ono što posle svega može da se kaže jeste to da je to hemija, da se sumnja da mogu da budu kancerogeni, pa je u svakom slučaju najpametnije ne preterivati sa njihovim korišćenjem. A što se šećera tiče, takođe valja biti umeren u konzumaciji, pa je najbolje navikavati se na napitke bez ikakvog zaslađivanja – objašnjava Milka Kurteš, nutricionista-dijetetičar, specijalista za ishranu bolnice Banja Koviljača.



Ona dodaje da u svakodnevnoj ishrani alternativa može da bude voćni šećer, poput fruktoze, kojeg ima u prodavnicama zdrave hrane, ali upozorava da nije preporučljivo zaslađivati kafu fruktozom, jer dolazi do reakcija prilikom mešanja.

Dr Nevenka Dimitrijević, prim. spec. opšte medicine, kaže da uopšte nema razloga da neko ko je zdrav koristi veštačke zaslađivače.

– Zaslađivači se preporučuju dijabetičarima i svima koji ne smeju da konzumiraju koncentrovanu glukozu i šećer uopšte, a nema potrebe da zdrava osoba konzumira veštačke zaslađivače – smatra dr Dimitrijević.

Dr Jelena Popović iz beogradskog Doma zdravlja „Zvezdara” objašnjava da su veštački zaslađivači stvoreni u želji da se izbegne upotreba šećera, a da se, ipak, zadovolji potreba za slatkim ukusom. Ali, i ona kaže da nema potrebe koristiti veštačke zaslađivače kako bi se smanjio unos slatkih materija.

– Dovoljno će biti samo da smanjite količinu šećera kojom nešto zaslađujete. Osim toga, veštački zaslađeni napici poput jogurta i različitih sokova, popularna su zamena za klasične slatkiše u situaciji kada vam se prijede nešto slatko. Saharin i aspartam su najčešće korišćeni zaslađivači iz kategorije veštačkih, a koji ne sadrže kalorije. Saharin ima čak 300 puta jači ukus u odnosu na običan šećer, dok je aspartam manje sladak, ali i dalje od 160 do 220 puta više u odnosu na klasičan šećer.

Treba znati da aspartam gubi ukus kada se hrana zagreva, pa iako sadrži četiri kalorije po gramu, količina koja se unese hranom je znatno manja, te se može smatrati da povećava kaloričnost obroka za svega jednu kaloriju. Proizvodi koji najčešće sadrže aspartam jesu niskokalorični dodaci ishrani, razni želatini bez šećera, jogurt, puding, ali i smrznuti dezerti kao i cerealije (pahuljice). Acesulfam K je najnoviji veštački zaslađivač, 200 puta jači od šećera. Široko je prisutan u svim praškastim instant mešavinama za spravljanje napitaka – kaže dr Jelena Popović, dodajući da se veštački zaslađivači mogu razvrstati u dve osnovne kategorije.

– To su šećeri nastali alkoholnim vrenjem i zaslađivači bez ijedne kalorije. Bitno je naglasiti da osobe sa urođenim oboljenjem zvanim fenilketonurija, gde postoji genetski poremećaj metabolizma aminokiseline fenila-alanin, ne bi smele da konzumiraju bilo šta što makar i u tragovima sadrži aspartam – savetuje dr Jelena Popović.

Ipak, polemika o štetnosti pojedinih veštačkih zaslađivača koji se nalaze u mnogim proizvodima, poput aspartama, dospela je i do poslanika Evropskog parlamenta. Nekoliko poslanika zatražilo je novu procenu bezbednosti aspartama, pa će studija koja je bila zakazana za 2020. godinu očigledno biti ubrzana. Šta je razlog za sumnju u bezbednost ovog zaslađivača koji se nalazi u pojedinim žvakama, bezalkoholnim pićima, dijetetskim proizvodima, vitaminskim tabletama…

To što je nekoliko studija pokazalo da njegova konzumacija nosi određene rizike, a prošlogodišnje istraživanje sprovedeno u Danskoj dovelo je u vezu dijetetske napitke u kojima se koristi aspartam sa prevremenim porođajima, dok su druge nagovestile moguću vezu sa dobijanjem raka. Kako tvrde aktivisti za zaštitu zdravlja pod čijim pritiskom je inicijativa i dospela u Evropski parlament, aspartam izaziva zabrinutost zato što sadrži metanol koji se u telu razlaže u dva nervna toksina – formaldehid i mravlju kiselinu, dok je nešto ranije italijanska fondacija Ramacini objavila istraživanje koje sugeriše da aspartam izaziva rak kod miševa.

U Srbiji se, međutim, ne sprovodi vanredno istraživanje bezbednosti korišćenja aspartama, niti drugih veštačkih zaslađivanja. U Ministarstvu zdravlja, čija je Sanitarna inspekcija, prema Zakonu o bezbednosti hrane, između ostalog zadužena i za kontrolu ovih proizvoda, kažu da je pitanje veštačkih zaslađivača regulisano Pravilnikom o kvalitetu i uslovima upotrebe aditiva u namirnicama i o drugim zahtevima za aditive i njihove mešavine.

– E 951 aspartam vodi se kao zaslađivač i pojačivač arome, a pravilnikom su propisane maksimalne količine u proizvodnji određenih namirnica gde je dozvoljena upotreba – kratko su odgovorili u Ministarstvu zdravlja.

Kako, ipak, nema sigurnih pokazatelja o tome da li su i koliko veštački zaslađivači uopšte i štetni po zdravlje, naši sagovornici preporučuju da se u njihovoj konzumaciji ne preteruje. Umerenost je najbolja parola, savetuju oni.

Umereno i sa šećerom

Iako obezbeđuje neophodnu energiju za metaboličke procese organizma, šećer ne sadrži nikakve vitamine niti minerale. Preterano konzumiranje šećera ili bilo kojeg drugog ugljenog hidrata vodi u siguran razvoj zubnog karijesa, kažu lekari.

– Postojale su brojne teorije o njegovoj „krivici”, ali sada se zna da povećan unos nema nikakve veze sa hiperaktivnošću koja postoji kod određenog broja dece. Dakle, ukoliko im uskratite omiljeni slatkiš, svakako neće postati mirniji.

Takođe, visok unos ove materije ne vodi nužno u dijabetes, ali bi osobe kod kojih je ova metabolička bolest već dijagnostikovana, ili postoje nasledni faktori, morale strogo da kontrolišu dnevni unos. Osim što obezbeđuje sladak ukus hrani, šećer se upotrebljava i kao konzervans kako bi namirnica duže opstala. A možda niste znali podatak da ga u velikoj koncentraciji sadrže i sva alkoholna pića – objašnjava dr Jelena Popović.

(Politika)

KOMENTARI



3 komentara

  1. Zoran says:

    I secer ne valja. A gori su ovi vestacki.

  2. Pera says:

    Dijabeticari mogu da piju vestacke zasladjivace ? Koji neobrazovani idioti !

    • Pera says:

      Obrazovan = imati obraza, casti, dostojanstva, a skolovan je onaj koji je napabircio diplome, jer ima dobru memoriju, sto uopste nema veze sa obrazovanim !

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *