OD AVGANISTANA DO EVROPE: Ko će doći na vlast 2014?

OD AVGANISTANA DO EVROPE: Ko će doći na vlast 2014?

9 јануара 2014

World money2014. godina obećava da će biti bogata političkim događajima. Upravo ove godine u zemljama Starog Sveta će biti izabran novi Evropski parlament. U Avganistanu i Egiptu će saznati imena budućih predsednika. Ruski eksperti su pokušali da pretpostave koje rezultate će na predstojećim izborima postići partije i kandidati.

U poslednje vreme po čitavom kontinentu sve popularnije postaju ultradesne partije. Tako nekoliko ključnih dužnosti u vladi Norveške pripada nacionalistima. U Švajcarskoj je krajnjih desničara u parlamentu već većina. Ultradesna tema u pojedinim oblicima isplivava u Italiji, Finskoj, Mađarskoj, Belgiji, Nemačkoj, Grčkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Nije isključeno da će i na izborima 2014. za Evropski parlament nacionalističke partije imati uspeh kod birača, smatra rukovodilac centra za francuska istraživanja Evropskog instituta RAN Jurij Rubinski:

Proboj ultradesnih se već desio. I on nesumnjivo jača. Evropa, makar i polako, izlazi iz krize. Ali to se malo odražava na zaposlenost, zato su raspoloženja u Evropi obojena nezadovoljstvom. Na to igraju ultradesničarske stranke. Više ili manje ultradesničarske partije postoje sada u većini evropskih zemalja. Ali ipak većina će biti za desnokonzervativne, narodne partije.

A u međuvremenu u Egiptu se prirpemaju parlamentarni i predsednički izbori. Dobre šanse da postane šef države, smatraju eksperti, ima aktuelni ministar odbrane zemlje Abdel Fatah as-Sisi, koji sada faktički upravlja Egiptom. Ovu tačku gledišta deli i rukovodilac Udruženja prijateljstva i poslovne saradnje sa arapskim zemljama Vjačeslav Matuzov:

Najverovatnija može doći do pobede aktualnog privremenog rukovodstva, onih političkih snaga koje su opozicija Muslimanskoj braći. Ove snage će pobediti ne samo zato što se oslanjaju na unturašnje resurse, već i zato što se oslanjaju na podršku arapskog sveta. U svakom slučaju bez obzira da li će predsednik biti vojno lice ili civil, vojska će sačuvati svoj uticaj i određivaće kurs najveće arapske zemlje.

Tako će na predstojećim parlamentarnim izborima većinu najverovatnije dobiti vojska.

U aprilu 2014. godine pažnja čitavog sveta biće prikovana za Avganistan. Tamo će biti održani izbori za šefa države. Predsednik Hamid Karzaj kojem se završava drugi mandat, neće učestvovati u izborima. Međunarodni eksperti se nadaju da će se na tim izborima u Avganistanu prvi put desiti demokratska predaja vlasti, kaže ekspert Centra za proučavanje savremenog Avganistana Nikita Mendekovič:

2014. godina je tačka bifurkacije za Avganistan. Događaji mogu da se razvijaju na najnepredvidiviji način. Postoji alarmantni scenario sve do raspada zemlje. Postoji scenario koji predviđa smenu političke grupacije na vlasti. U svakom slučaju pobeda za naslednike Hamida Karzaja teško da će biti laka. Sa velikom verovatnoćom izbori će biti praćeni većom aktivnošću terorista, uzimajući u obzir da oni padaju u vreme značajnog smanjenja stranih trupa u zemlji.

Za sada budućnost Avganistana deluje ekspertima prilično maglovito. Šta čeka zemlju 2014. godine kada je napusti osnovni deo zapadnih snaga, teško je prognozirati. Prema podacima MIP Rusije, 2013. godine nivo nasilja u Avganistanu se utrostručio u poređenju sa prethodnom godinom. Koristeći to što Zapad povlači svoje trupe, teroristi su proširili kontrolu na značajni deo zemlje.

(Glas Rusija)

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u